OHR na raskrsnici: Amerikanci za kraj misije, Evropljani traže novog visokog predstavnika

Bosna i Hercegovina je ovog ljeta dočekala nesvakidašnju situaciju – prvi put od potpisivanja Dejtonskog sporazuma nema novog visokog predstavnika, dok američki diplomata Luis Dž. Krišok i dalje obavlja tu funkciju u svojstvu vršioca dužnosti.

Krišok je na čelo Kancelarije visokog predstavnika (OHR) stupio 1. jula, nakon što je Kristijan Šmit krajem juna okončao svoj mandat. Iako je njegovo privremeno imenovanje zamišljeno kao kratkoročno rješenje od svega 14 dana, ono se produžilo znatno duže, jer članice Savjeta za primjenu mira (PIK) ni nakon tri sastanka nisu uspjele da se dogovore o Šmitovom nasljedniku.

OHR je dio političke konstrukcije BiH od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine. Tokom gotovo tri decenije postao je jedna od najuticajnijih međunarodnih institucija u zemlji, a visoki predstavnici su, posebno nakon širenja takozvanih bonskih ovlašćenja, donosili odluke kojima su mijenjani zakoni, smjenjivani funkcioneri i intervenisano u gotovo svim važnijim segmentima političkog sistema.

Prema dostupnim podacima, tokom tog perioda nametnuto je više od 900 odluka, zbog čega se pitanje budućnosti OHR-a već godinama nalazi među najspornijim temama u BiH.

Ozbiljnije preispitivanje njegove uloge dobilo je novi zamah nakon odluke Kristijana Šmita da napusti funkciju. Njegov odlazak vremenski se poklopio sa promjenom odnosa Vašingtona prema OHR-u, ali i novim raspravama u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija o budućnosti međunarodnog prisustva u BiH.

Tri sastanka, bez dogovora

Prvi pokušaj da se pronađe nasljednik Šmita propao je početkom juna, kada PIK nije uspio da usaglasi ime kandidata. Ni naredne dvije sjednice nisu donijele rješenje.

Posljednji sastanak održan je 14. jula u Sarajevu i završen je veoma brzo, uz poruku da će konsultacije biti nastavljene. Novi termin sastanka, međutim, tada nije saopšten.

U međuvremenu je upravo činjenica da nema dogovora o novom visokom predstavniku dodatno otvorila pitanje da li je međunarodna zajednica uopšte sposobna da zadrži jedinstven stav o budućnosti OHR-a.

Politikolog Aleksandar Pavić smatra da višestruko probijanje rokova pokazuje koliko su duboke razlike između SAD, evropskih država i drugih članica međunarodne zajednice.

Prema njegovoj ocjeni, Vašington je bliži ideji postepenog završetka misije OHR-a, dok pojedine evropske zemlje žele da zadrže postojeći model međunarodnog nadzora i pronađu kandidata koji bi imao snažan mandat.

Pavić smatra da bi evropske zemlje, kada bi za to imale dovoljno podrške, tražile novog visokog predstavnika koji bi nastavio politiku njegovih prethodnika, posebno Kristijana Šmita i Valentina Incka.

Dodatni problem predstavlja stav Rusije, koja insistira na tome da imenovanje visokog predstavnika mora imati potvrdu Savjeta bezbjednosti UN. Istovremeno, Moskva i Peking podržavaju okončanje OHR-ove misije, dok bi takvoj odluci, prema postojećim odnosima u Savjetu bezbjednosti, mogli da se suprotstave London i Pariz.

U takvoj konstelaciji, dogovor o budućem šefu OHR-a postao je mnogo više od pitanja personalnog rješenja – pretvorio se u odraz šireg geopolitičkog sukoba.

Krišok privremeno rješenje koje traje

Luis Dž. Krišok je u istoriji OHR-a ostao upisan kao prvi diplomata koji je preuzeo funkciju vršioca dužnosti visokog predstavnika, ali i kao prvi Amerikanac koji je došao na čelo te institucije.

Na tu poziciju stigao je sa mjesta zamjenika visokog predstavnika i supervizora za Brčko distrikt. Njegov prvobitno planirani mandat od 14 dana trebalo je da posluži samo kao most do izbora novog šefa OHR-a.

Kako dogovor nije postignut, privremeno rješenje je postalo dugotrajnije nego što je bilo predviđeno.

Krišok je ranije poručio da raspolaže svim ovlašćenjima koja pripadaju funkciji visokog predstavnika, uključujući i bonska ovlašćenja. To znači da, barem formalno, mogućnost donošenja obavezujućih odluka i smjena izabranih funkcionera nije nestala zajedno sa Šmitovim odlaskom.

Ipak, politička težina njegovog položaja drugačija je upravo zbog činjenice da je postavljen kao vršilac dužnosti, dok međunarodna zajednica istovremeno ne uspijeva da postigne saglasnost o njegovom nasljedniku.

Landi, Trokaz, Sorensen…

Uoči prvog junskog sastanka PIK-a kao najizgledniji kandidati pominjani su Italijan Antonio Zanardi Landi i Francuz Rene Trokaz.

Landi je, prema ranijim navodima, imao podršku SAD, dok je Trokaz važio za kandidata iza kojeg stoje Francuska, Njemačka i Velika Britanija.

U međuvremenu se kao moguće rješenje pojavilo i ime danskog diplomate Petera Sorensena, nekadašnjeg šefa Delegacije EU u BiH. Međutim, prema navodima federalnih medija, Sorensen nije formalno kandidovan.

Time je otvorena mogućnost da evropske zemlje potraže potpuno novo ime koje bi istovremeno moglo dobiti i podršku Vašingtona.

Upravo od eventualnog dogovora o kandidatu zavisi i kada bi PIK ponovo mogao da se sastane. Do tada Krišok ostaje na funkciji vršioca dužnosti.

Od Bilta do Šmita

Od formiranja OHR-a do danas na njegovom čelu bilo je osam visokih predstavnika:

Karl Bilt – 1995–1997, Švedska

Karlos Vestendorp – 1997–1999, Španija

Volfgang Petrič – 1999–2002, Austrija

Pedi Ešdaun – 2002–2006, Velika Britanija

Kristijan Švarc-Šiling – 2006–2007, Njemačka

Miroslav Lajčak – 2007–2009, Slovačka

Valentin Incko – 2009–2021, Austrija

Kristijan Šmit – 2021–jun 2026, Njemačka

Šmit je pritom ostao sporan za Republiku Srpsku, koja od njegovog dolaska insistira na stavu da nije imenovan u proceduri koju predviđa Dejtonski sporazum i potvrđuje Savjet bezbjednosti UN.

Stevandić: Nije lako sjesti u tu stolicu

Iz Republike Srpske godinama ponavljaju da pitanje visokog predstavnika ne može biti odvojeno od Savjeta bezbjednosti UN.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić ocijenio je da je politički otpor Srpske, uz promjene na međunarodnoj sceni, doveo do situacije u kojoj nijedan kandidat više ne može lako računati na preuzimanje funkcije.

Stevandić je poručio da Srpska danas ima snažnije međunarodne pozicije nego ranije i da je ostvarila političke kontakte i podršku u Moskvi, Vašingtonu, Pekingu, ali i dijelu evropskih država.

Prema njegovim riječima, zbog promijenjenih geopolitičkih odnosa više nije jednostavno zauzeti mjesto visokog predstavnika i očekivati da će međunarodna zajednica automatski imati jedinstven odgovor na sve poteze.

Dok se PIK ne dogovori o novom imenu, Krišok tako ostaje u fotelji koja je prvobitno trebalo da mu pripadne samo dvije sedmice. A činjenica da BiH prvi put poslije gotovo 30 godina nema novog, punopravno izabranog visokog predstavnika možda je i najjasniji pokazatelj koliko se promijenila međunarodna pozicija OHR-a.

 

 

(Glas Srpske)