Oktobarski izbori pred tehnološkim testom

Primjena savremenih tehnologija na oktobarskim izborima izazvala je oštre političke podjele. Dok jedni tvrde da su one ključne za vraćanje povjerenja u izborni proces, drugi upozoravaju da se iza svega krije pokušaj manipulacije izbornom voljom građana.

Kako među domaćim akterima nije postignut dogovor, intervenciju je preuzeo Kristijan Šmit. Izmjenama i dopunama Izbornog zakona omogućio je upotrebu novih tehnologija, koje su već testirane na više od 450 biračkih mjesta tokom lokalnih izbora.

Njegova intervencija nije se zaustavila na zakonskim izmjenama. Na njegov zahtjev, zamjenik ministra finansija u Savjetu ministara BiH Muhamed Hasanović potpisao je instrukciju kojom je obezbijeđeno 112,5 miliona KM za nabavku opreme, pri čemu je ministar finansija Srđan Amidžić zaobiđen u tom procesu.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik takav potez ocjenjuje neprihvatljivim i suprotnim ustavnim i zakonskim procedurama. Smatra da se uvođenjem tehnologija pokušava uticati na krajnji ishod izbora.

– Sada pokušavaju da nam nametnu tehnologije koje bi trebalo da obezbijede izborne rezultate koji njima odgovaraju i zato je takva žurba jer se radi o jednoj organizovanoj kriminalnoj grupi na nivou BiH koju čine muslimanske sećije i koju čine naravno stranci koji pokušavaju da završe ovaj svoj pir putem tih tehnologija – tvrdi Dodik.

On je dodao da će Republika Srpska „adekvatno odgovoriti na želje muslimana da sa Šmitom nametnu tehnologije“.

U narednom periodu planirano je raspisivanje tendera za nabavku opreme, potom testiranje sistema i obuka članova biračkih odbora. Paralelno s tim, građanima bi trebalo pojasniti kako će izgledati procedura glasanja, s obzirom na to da se izborni dan brzo približava.

Za razliku od Dodika, predsjednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović smatra da izbori bez tehnološke podrške nemaju svrhu. On ističe da su prethodni izborni ciklusi pokazali ozbiljne slabosti sistema.

– Mislim da izbori bez novih tehnologija nemaju nikakvog smisla, što su pokazali posljednji, ali i svi prethodni izbori, koji su obilovali brutalnim manipulacijama i prekrajanjima izborne volje građana, pogotovo u sredinama poput Doboja i Zvornika, koje su to usavršile do detalja. Smatram da bez savremenih tehnologija ne treba izlaziti na izbore – kategoričan je on.

Vukanović ocjenjuje i da se proces nabavke opreme odvija sporo i neefikasno.

– Jasno je da postoje centri moći koji najviše kradu glasove, to su oni koji se najviše bune, SNSD i HDZ BiH. Oni rade na opstrukciji nabavke tehnologija. CIK mora da završi taj posao i da bar malo vrati povjerenja u izborni proces u BiH – kaže Vukanović.

Iz Koalicije „Pod lupom“ poručuju da očekuju primjenu novih rješenja već u oktobru. Srđan Ostojić navodi da postojeći pravni okvir omogućava implementaciju tehnologija i bez dodatnih izmjena zakona, uz prilagođavanje pravilnika.

– Kada su u pitanje nove tehnologije, trenutni zakonski okvir predviđa mogućnost da se one mogu implementirati i bez mogućih izmjena Izbornog zakona budući da je potrebno samo unijeti izmjene u popratnu dokumentaciju, tj. pravilnike kada je u pitanju sama implementacija. Mi se nadamo da će doći do toga i da će nove tehnologije biti implementirane na izborima u oktobru ove godine – kaže on.

Ostojić upozorava da je pred izbornom administracijom ozbiljan organizacioni zadatak. Naglašava da će uvođenje skenera zahtijevati prilagođavanje formata glasačkih listića, ali da se sam način glasanja ne mijenja.

– U ovom trenutku ne možemo prejudicirati sve potencijalne probleme kojih će biti na terenu. Znamo da sa skenerima mora doći do korekcije kada je u pitanju sam format glasačkog listića. Bitno je naglasiti da se ne mijenja princip glasanja. Glasa se i dalje olovkom i papirom, ali je izmijenjen način na koji se obrađuju podaci. Glasački listići moraju prvo proći kroz skener. Tek ostaje da se vidi šta su eventualni problemi i nedostaci cijelog procesa – kaže Ostojić.

Rasprava o modernizaciji izbornog procesa tako ostaje otvorena, uz podijeljene stavove političkih aktera. Dok jedni tehnologiju vide kao sredstvo za zaštitu izborne volje, drugi u njoj prepoznaju prijetnju i politički pritisak, a konačnu ocjenu daće predstojeći izbori.