Oštre kritike zbog novih kredita Republike Srpske

Ekonomista Zoran Pavlović kritikovao je način na koji se Republika Srpska posljednjih godina zadužuje, tvrdeći da se odluke o milionskim kreditima donose bez dovoljno transparentnosti i bez ozbiljne javne rasprave.

Prema njegovim riječima, građani često saznaju za nova zaduženja tek kada su ona već realizovana, dok Narodna skupština Republike Srpske više nema stvarnu kontrolu nad procesom donošenja takvih odluka.

Komentarišući izjavu premijera Save Minića da Republika Srpska nije prezadužena, kao i informaciju o novom zaduženju od 250 miliona evra na Londonskoj berzi uz kamatu od 6,375 odsto, Pavlović kaže da pitanje ukupne zaduženosti nije jednostavno, ali smatra da je postojeći nivo duga zabrinjavajući.

„Mnoge države imaju veći dug, ali imaju snažnu privredu koja taj dug može nositi. Kod nas je problem što nema dovoljno ulaganja u proizvodnju i razvoj ekonomije koji bi stvarali nove prihode“, rekao je Pavlović.

On navodi da se budžeti u velikoj mjeri oslanjaju na indirektne poreze, odnosno porez na potrošnju, dok su prihodi od direktnih poreza znatno manji nego što bi trebalo da budu u stabilnom ekonomskom sistemu.

Pavlović smatra da izostaje dugoročna strategija razvoja, zbog čega se sredstva često troše bez jasnog ekonomskog efekta.

Kao primjer naveo je projekat autoputa Banjaluka – Prijedor, za koji tvrdi da će koštati gotovo milijardu maraka, uz pitanje da li će takva investicija moći da opravda troškove kroz buduće prihode.

„Stalno se ulazi u nova zaduženja, a kada pitate kako će se dug vraćati, odgovor je – novim kreditima“, upozorio je on.

Posebno problematičnim smatra izmjene zakona kojima je, kako kaže, Vladi omogućeno da se zadužuje bez prethodnog odobrenja parlamenta.

„Nekada je za velika zaduženja postojala obaveza da se u Narodnoj skupštini predstavi obrazloženje i traži saglasnost poslanika. Danas toga više nema i odluke se donose bez ozbiljne javne kontrole“, tvrdi Pavlović.

Dodaje da takva praksa nije karakteristična za demokratske sisteme, jer građani imaju pravo da znaju pod kojim uslovima se država zadužuje i na šta će novac biti potrošen.

Pavlović podsjeća i na nedavna zaduženja za koja, kako kaže, javnost nije imala gotovo nikakve informacije dok posao nije bio završen.

„Imamo kredit od 250 miliona evra, a javnost praktično nije znala detalje tog procesa. Mora se jasno reći zašto se uzima novac i šta će se time finansirati“, naveo je on.

Ističe da zaduživanje samo po sebi nije problem ukoliko novac ide u projekte koji mogu donijeti novu vrijednost i prihod veći od kamate koja se plaća.

Međutim, upozorava da se u Republici Srpskoj veliki dio pozajmljenih sredstava koristi za tekuću potrošnju, uključujući penzije i socijalna davanja, što dugoročno predstavlja ozbiljan rizik.

Kao jedan od primjera naveo je i kredit od 22 miliona evra koji je, prema njegovim riječima, uzet radi vraćanja novca u vezi sa zemljištem koje nije smjelo biti prodato.

Upoređujući situaciju sa Federacijom BiH, Pavlović tvrdi da je ključna razlika u načinu korištenja pozajmljenih sredstava.

„Federacija je dio novca usmjerila u investicione projekte i proizvodnju, dok se kod nas sredstva uglavnom koriste za pokrivanje potrošnje“, smatra on.

Komentarišući visinu kamate na posljednje zaduženje Republike Srpske, Pavlović kaže da finansijska tržišta vrlo precizno procjenjuju rizik svake zemlje ili entiteta.

„Što je veći rizik, veća je i kamata. Ako uzimate nove kredite da biste vraćali stare obaveze, investitori to prepoznaju i traže skuplje uslove finansiranja“, zaključio je Pavlović.