Ovo su uslovi koje roštiljnice moraju da ispune da dobiju oznaku za originalni banjalučki ćevap

Može biti manje ili više ukusan, ali će svakako biti originalan. Zahvaljujući setifikaciji koju su pokrenuli neki od gradskih ugostitelja, ljubitelji banjalučkog ćevapa uskoro će moći lako da prepoznaju gdje se služi originalni specijalitet.
Sertifikat će, objašnjavaju roštiljdžije, dobiti samo roštiljnice koje pripremaju ćevape prema zaštićenoj recepturi, koriste isključivo juneće meso i ispune stroge uslove kontrole, a prve oznake „Garantovano tradicionalni specijalitet“ (GTS), biće dodijeljene do kraja ovog mjeseca.
Takođe, roštiljnice koje žele da nose oznaku originalnog banjalučkog ćevapa moraju biti članice Udruženja za očuvanje garantovane tradicije specijaliteta „Banjalučki ćevap“, pripremati ćevape isključivo prema zaštićenoj recepturi i proći kontrolu ovlašćenog sertifikacionog tijela.
Cilj svega toga je sačuvati tradicionalnu recepturu, spriječiti zloupotrebe naziva i kupcima garantovati da će dobiti autentičan proizvod.
Stroga pravila za originalni banjalučki ćevap
Slađana Šešić iz Udruženja za očuvanje garantovane tradicije specijaliteta „Banjalučki ćevap“ kaže da su udruženje osnovali banjalučki mesari i roštiljdžije sa ciljem da zaštite kvalitet, sastav i ugled ovog specijaliteta.
“Sada se ušlo u proces sertifikacije. Kada se dobije sertifikat od Agencije za bezbjednost hrane, što smo mi dobili pretprošle godine u oktobru, onda ‘Organska kontrola hrane’ iz Sarajeva, koja je jedna od ovlaštenih sertifikacionih kuća, pristupa kontroli roštiljnica koje proizvode garantovano tradicionalni specijalitet. Roštiljnice moraju biti članovi udruženja da bi mogle da apliciraju za sertifikaciju“, kaže Šešićeva za BL portal.
Samo juneće meso i tačno propisana receptura
Do sada su sertifikat dobile tri banjalučke roštiljnice – Obeliks, Biljana i A&D – koje proizvode ćevape prema recepturi odobrenoj od Agencije za bezbjednost hrane BiH. Sertifikaciji će se moći priključiti i ostali ugostitelji koji ispune propisane uslove.
“Po receptu mora biti tačno određena količina loja, junećeg mesa, aditiva i začina. Propisan je kompletan planac proizvodnje. Lepinja ima svoj sastav, ćevap svoj recept, a na kraju i ono što roštiljdžija servira mora odgovarati standardu“, objašnjava Šešićeva.
Posebno naglašava da je banjalučki ćevap proizvod napravljen isključivo od junećeg mesa.
„U njemu nema svinjetine niti ovčetine. Cilj je da zaštitimo banjalučki ćevap kao brendirano ime“, ističe ona.
Uz sertifikovane roštiljnice već rade i dvije sertifikovane mesnice – „Kod Dule“ i „Kod Laze“, koje će isporučivati meso proizvedeno prema propisanim standardima.
„Neće se moći kupiti meso pod nazivom ‘banjalučki ćevap’ ukoliko nije sertifikovano“, dodaje Šešićeva.
Naljepnica kao garancija za kupce
Sertifikovane roštiljnice i mesnice dobiće posebne naljepnice i jarbole koji će biti vidljivo istaknuti na objektima. To će kupcima biti potvrda da jedu originalni banjalučki ćevap, napravljen prema zaštićenoj recepturi.
U Gradskoj upravi ističu da zaštita banjalučkog ćevapa donosi korist ne samo proizvođačima već i turističkoj ponudi grada, jer doprinosi očuvanju autentičnog lokalnog proizvoda.


