Ukoliko potraje političko jedinstvo u Republici Srpskoj koje je izazvao bivši visoki predstavnik Valentin Incko nametanjem dopuna Krivičnog zakona BiH o zabrani i kažnjavanju negiranja genocida, Republika Srpska bi mogla ponovo da dobije grb.

Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i funkcioner Ujedinjene Srpske Milan Petković, koji je prije tačno dvije godine u javnosti pokrenuo ovo pitanje, kaže za “Glas Srpske” da je pravo vrijeme da to pitanje bude ponovo otvoreno. On poručuje da postoji zainteresovanost i, kako tvrdi, i konsenzus među svim poslaničkim klubovima u NSRS, da se pitanje grba ponovo nađe na dnevnom redu.

  • Istraživanje javnog mnjenja koje smo radili pokazalo je da su građani za ponovno vraćanje grba sa dvoglavim orlom. Vrijeme je da to pitanje ponovno bude pokrenuto, taman po cijenu da Ustavni sud BiH ponovo ocijeni da je neustavan. Ne smijemo odustati od grba Republike Srpske, jer je to i ustavna norma – kaže Petković.

Prema njegovim riječima, najbolje bi bilo da grb Nemanjića bude minimalno korigovan i da u njega budu ugrađeni elementi koji oslikavaju istoriju i obilježja drugih konstitutivnih naroda i ostalih, ali kako kaže, to je već zadatak za heraldičare.

  • Naše nije samo ono čega se odreknemo, a mi se nismo i ne smijemo odreći grba i dvoglavog orla – poručuje Petković.

Potpredsjednik SNSD-a Igor Radojičić, koji je bio predsjednik Narodne skupštine RS, kada se o pitanju grba odlučivalo pred Ustavnim sudovima RS i BiH kaže da to više nije problem političke, već pravne prirode.

  • Nije to baš samo pitanje jedinstva. Imali smo mi i onomad zajedničke napore, ali nismo mogli mimo Ustavnog suda RS i veta Bošnjaka. Zato smo bili primorani da utvrdimo amblem. Eventualno donošenje “starog” zakona bilo bi suprotno odluci Ustavnog suda BiH i izazvalo bi mnogo praktičnih problema za građane – kaže Radojičić.

On dodaje da se mora posmatrati pravni i praktični aspekt zato što se simboli koriste na raznim dokumentima, kao što su svjedočanstva škola, izvodi iz matičnih knjiga rođenih, vjenčanih, umrlih…

  • Šta bi građani mogli van Republike sa dokumentima sa nevažećim grbom ili obrascem? Kako će neko u Sloveniju odnijeti nepriznat rodni list ili dijete upisati u školu ili fakultet sa nevažećim grbom ili obrascem? To su neka praktična pitanja i pravni aspekti o kojima se mora voditi računa – kaže Radojičić.

Podsjećamo, Republika Srpska je ostala bez grba krajem marta 2006. godine kada je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim prvi grb Republike Srpske koji je činio dvoglavi orao sa četiri ocila. Narodna skupština RS je 15. jula 2008. godine usvojila ustavni zakon prema kojem je grb Srpske činio crveni štit sa srebrnim dvoglavim orlom koji su pridržavala dva propeta crvena lava, od kojih je desni krunisan zatvorenom kraljevskom krunom sa pet poluarkusa, a lijevi otvorenom kraljevskom krunom sa tri ljiljana. Međutim, Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS 29. jula te godine uložio je veto na taj zakon. Ustavni sud RS u decembru 2008. godine uvažio je njihov zahtjev i taj grb proglasio neustavnim uz obrazloženje da ne sadrži nijedno obilježje bošnjačkog naroda. Od tada je umjesto grba u upotrebi amblem Republike Srpske koji je usvojen kao privremeno rješenje u junu 2007. godine.

Osjetljiv trenutak

Šef poslanika PDP-a Perica Bundalo kaže da se nalazimo u jako osjetljivom političkom trenutku i da postignuto jedinstvo ne treba zloupotrebljavati.

  • Bio bih najsrećniji kada bi Republika Srpska vratila grb sa dvoglavim orlom, ali nije dobro takva pitanja koristiti za sitno političko poentiranje – kaže Bundalo.