Plan visoke predstavnice Evropske unije za vanjsku politiku Kaje Kallas o prikupljanju 40 milijardi eura nove vojne pomoći Ukrajini nije dobio potrebnu podršku na samitu lidera EU, što dovodi u pitanje njegovu održivost.
Zaključci samita, koje je podržalo 26 zemalja, ali ne i Mađarska zbog uloženog veta, samo usputno pominju inicijativu Kallas, bez konkretnih finansijskih obaveza.
„Evropsko vijeće podsjeća na inicijative za jačanje vojne podrške EU Ukrajini, posebno na inicijativu visokog predstavnika da koordinira povećanu podršku država članica i drugih učesnica, na dobrovoljnoj osnovi“, navodi se u dokumentu.
Čak ni pet milijardi eura, koje je Kallas smatrala najrealističnijim dijelom plana za brzu nabavku dva miliona komada municije za Kijev, nisu eksplicitno uključene u zaključke samita.
Artiljerijske granate, kako je istakla, predstavljaju jeftiniju i dostupniju opciju u odnosu na sofisticiranije naoružanje.
„Ako sada ne možemo donijeti odluku za cijelu narednu godinu, donesimo je za kratkoročne potrebe Ukrajine u vezi s municijom“, poručila je Kallas.
Ovakav ishod nije neočekivan, s obzirom na to da su diplomate uoči samita izražavale zabrinutost zbog pojedinih aspekata prijedloga.
Jedan od ključnih prijedloga Kallas bio je da se vojni doprinosi država članica odrede na osnovu njihove ekonomske snage, koristeći bruto nacionalni dohodak kao glavni kriterij za raspodjelu obaveza.
Međutim, ovakav model naišao je na otpor većih članica, poput Francuske i Italije, koje bi morale izdvojiti znatne iznose.
Iako su izgledi za uspjeh smanjeni, neki diplomati smatraju da bi se plan još mogao spasiti uz određene strateške izmjene.
