Plenković i Krišto potpisali sporazum o Južnoj interkonekciji: Projekat usklađen s pravilima EU
Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković i predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto potpisali su u Dubrovniku sporazum o izgradnji gasovoda „Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske“, čime je otvoren put za realizaciju jednog od ključnih energetskih projekata u regionu.
Sporazum je potpisan u prisustvu američkog ministra energetike Chris Wright, nakon što su dokument prethodno odobrili Savjet ministara BiH i Predsjedništvo BiH. Potpisivanje je upriličeno na marginama samita Inicijativa triju mora.
Kako je navedeno, projekat će biti realizovan u potpunosti u skladu s pravilima Evropske unije, posebno Trećim energetskim paketom, koji zabranjuje povlašteni status bilo kojeg učesnika na tržištu gasa i zahtijeva razdvajanje operatera infrastrukture od trgovaca gasom.
To znači da nijedna kompanija, uključujući ranije pominjanu firmu AAFS, neće imati ekskluzivnu ulogu u projektu. Investitori će moći učestvovati pod tržišnim uslovima, ravnopravno s drugim zainteresovanim stranama.
Prema pravilima EU, izgradnja gasovoda podrazumijeva i provođenje tzv. „open season“ procedure, odnosno tržišnog testa u kojem potencijalni korisnici unaprijed rezervišu transportne kapacitete na period od 15 do 20 godina. Tek nakon toga može se donijeti konačna odluka o investiciji.
Sporazumom se definiše zajednička izgradnja gasovoda na pravcu Split – Zagvozd – Posušje – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik, kao i dodatnih krakova prema Mostaru, Livnu, Jajcu, Čapljini i Tuzli. Interkonekcijska tačka određena je na granici dvije države, uz precizne geografske koordinate.
Ugovorne strane obavezale su se da će svaka finansirati i graditi dio gasovoda na svojoj teritoriji, uz usklađivanje tehničkih i administrativnih procedura. Takođe, predviđeno je zaključivanje posebnih sporazuma o minimalnim količinama transporta gasa prije početka radova.
Plenković je poručio da će povezivanje BiH s LNG terminalom na Krku omogućiti diverzifikaciju izvora snabdijevanja gasom. „Time jačamo energetsku sigurnost i neovisnost Hrvatske i BiH, što je posebno važno u izazovnim globalnim okolnostima“, naveo je on.
Projekat ima poseban značaj jer se Bosna i Hercegovina trenutno snabdijeva gasom iz jednog pravca i jednog izvora, dok bi Južna interkonekcija omogućila pristup širem evropskom tržištu i alternativnim dobavljačima, uključujući i ukapljeni prirodni gas koji dolazi preko Hrvatske.
U dokumentu se ističe da je projekat dio šire evropske energetske strategije i da je uključen u planove razvoja gasne infrastrukture, s ciljem tranzicije ka održivijim izvorima energije i smanjenja zavisnosti od jednog snabdjevača.
Sporazum takođe predviđa pojednostavljene procedure u pograničnoj zoni, koordinaciju nadležnih institucija, kao i rješavanje eventualnih sporova putem pregovora i diplomatskih kanala.
Zaključno, realizacija Južne interkonekcije zavisiće od interesa tržišta i spremnosti investitora, ali i od procjene isplativosti projekta, dok će njegova uloga u budućnosti zavisiti od pravca energetske politike Evropske unije i tranzicije ka obnovljivim izvorima energije.
