Polovina birača ne glasa, a od njih može zavisiti pobjednik izbora
Jedno od ključnih pitanja pred predstojeće opšte izbore biće koliko će građana Republike Srpske zaista izaći pred biračke kutije. Od ukupne izlaznosti, prema ocjenama političkih analitičara, u velikoj mjeri može zavisiti i konačan odnos snaga između vlasti i opozicije.
Već duže vrijeme poznavaoci političkih prilika upozoravaju da bi veći odziv birača mogao promijeniti izbornu računicu, prije svega zato što bi povećana izlaznost otvorila više prostora opozicionim strankama da ugroze aktuelnu vlast.
Međutim, dosadašnji izborni ciklusi pokazuju da u Republici Srpskoj nije jednostavno pokrenuti veliki broj građana koji redovno ostaju kod kuće na dan izbora.
Na opštim izborima održanim 2022. godine glasalo je svega 53,76 odsto registrovanih birača u Republici Srpskoj. Četiri godine ranije izlaznost je bila nešto veća i iznosila je 57,68 odsto. Na izborima 2014. godine na biračka mjesta izašlo je 56,85 odsto birača, dok je 2010. godine glasalo 56,15 odsto registrovanog biračkog tijela.
Brojke pokazuju da više od četiri decenije? (pogrešno) značajan dio biračkog tijela ostaje van političkog procesa, a upravo se među tim građanima, prema mišljenju analitičara, nalazi potencijal koji bi mogao promijeniti izbornu sliku.
Nešković: Bez veće izlaznosti opozicija teško može očekivati pobjedu
Politički analitičar Radomir Nešković smatra da opozicija u Republici Srpskoj nema mnogo prostora za optimizam ukoliko ne uspije privući značajan broj birača koji su do sada uglavnom apstinirali.
Prema njegovim riječima, jedan od najvećih problema je činjenica da veliki dio glasačkog tijela godinama ne učestvuje na izborima, a među njima se posebno izdvajaju mlađi birači.
– Kod nas već duže vrijeme veliki dio biračkog tijela ne izlazi na izbore. To se naročito odnosi na mlade. Ukoliko bi oni bili motivisani da izađu i glasaju, ukupna izlaznost bi se značajno povećala. Međutim, upravo mladi najčešće sumnjaju da se njihovim glasom bilo šta može promijeniti – kaže Nešković.
Da bi se taj stav promijenio, smatra on, političke stranke morale bi ponuditi sadržaj koji bi mlađim generacijama bio bliži i uvjerljiviji.
Za to bi, kako navodi, bile potrebne nove političke ideje, drugačiji pristup i ljudi koji do sada nisu bili prepoznatljivi na političkoj sceni.
– Problem je što i vlast i opozicija trenutno uglavnom šalju slične poruke. Takva priča ne može motivisati mlade da izađu na izbore – smatra Nešković.
Zbog toga njegova procjena nije optimistična kada je riječ o odzivu birača 4. oktobra. Nešković očekuje da bi izlaznost mogla biti čak i niža nego tokom pojedinih prethodnih izbornih ciklusa.
Mladi i obrazovani među najtežima za animiranje
Sociolog Ivan Šijaković ocjenjuje da političke stranke imaju veoma zahtjevan zadatak ukoliko žele povećati broj građana koji će učestvovati na izborima.
On podsjeća da među biračima koji tradicionalno apstiniraju nisu samo mladi.
– Među onima koji ne glasaju nalazi se veliki broj obrazovanih ljudi. Mnogi od njih su odavno zaključili da je politika prljav posao i zbog toga svjesno odlučuju da ne učestvuju u izbornom procesu. Takav stav je veoma teško promijeniti – kaže Šijaković.
Prema njegovom mišljenju, dosadašnji tok predizborne kampanje i obećanja koja političke partije upućuju biračima vjerovatno neće pomoći da se poveća izlaznost.
Naprotiv, smatra da bi stalno ponavljanje opštih političkih poruka moglo dodatno udaljiti građane od biračkih mjesta.
– Ljudi žele jasne i konkretne odgovore. Zanima ih šta će se tačno promijeniti ako glasaju za jednu, a ne za drugu političku opciju. Osim opštih ocjena i načelnih obećanja, takvih odgovora gotovo da nema. Političke fraze same po sebi ne znače ništa – ističe Šijaković.
On zato očekuje da bi odziv birača na predstojećim opštim izborima mogao nastaviti trend pada.
Prema njegovoj procjeni, nije isključeno ni da izlaznost u oktobru bude manja od 50 odsto, što bi predstavljalo najniži odziv birača u Republici Srpskoj u posljednjim izbornim ciklusima.
– Ne bi me iznenadilo da izlaznost padne ispod 50 odsto i obori negativne rekorde. To bi pokazalo koliko je ovakva politička situacija obesmislila demokratski proces i koliko ljudi više ne vjeruju da svojim glasom mogu nešto promijeniti – zaključuje Šijaković.
Apstinenti kao najvažnija izborna nepoznanica
Dok političke partije pokušavaju zadržati postojeće biračko tijelo i pridobiti neodlučne građane, najveća nepoznanica pred oktobarske izbore ostaju upravo oni koji godinama ne izlaze na glasanje.
Ako ostanu kod kuće, odnos snaga mogao bi ostati sličan onome iz prethodnih izbornih ciklusa. Ukoliko, međutim, značajan broj apstinenata odluči da izađe na biračka mjesta, posebno mlađih birača i onih koji su do sada izbjegavali politiku, izborna računica mogla bi biti znatno drugačija.
Zato će jedno od najvažnijih pitanja pred predstojeće izbore biti ne samo kome će građani dati svoj glas, već koliko će ih uopšte odlučiti da ga daju.
