Prevencija tokom ljetnih vrućina: Ujedinjena Srpska sa važnim savjetima za građane

Dok živa u termometru ovih dana prelazi 35 stepeni Celzijusovih, Ujedinjena Srpska još jednom pokazuje odgovornost i brigu za zdravlje građana, objavivši detaljne preporuke za zaštitu od ekstremnih vrućina. Cilj ovih smjernica je da se građanima pomogne da lakše prebrode najtoplije ljetne dane i sačuvaju zdravlje, uz poseban fokus na osjetljive kategorije stanovništva.
Prva i najvažnija preporuka tiče se izlaganja suncu. Vanjske aktivnosti treba ograničiti na jutarnje i večernje sate, a period od 10 do 18 sati izbjegavati što je više moguće. U tom periodu preporučuje se boravak u zatvorenim, rashlađenim prostorima — kod kuće, ali i u obližnjim klimatizovanim mjestima poput knjižara, trgovina ili kina. Ako izlazak napolje nije moguće izbjeći, potrebno je tražiti sjenovite dijelove ulice, nositi laganu odjeću od prirodnih materijala — pamuka i lana — te obavezno šešir ili kapu i sunčane naočale sa UV zaštitom.

Dugotrajna izloženost jakom sunčevom UV zračenju može izazvati karcinom kože, ubrzano starenje kože, kataraktu i slabljenje imunološkog sistema. Koža se najbolje štiti odjećom, ali dijelove koji su izloženi — nos, uši, vrat, leđa i gornji dio stopala — treba premazati kremom s dovoljnom UVA/UVB zaštitom. Sunčeve zrake prodiru i kroz oblake, pa zaštita nije potrebna samo za vedrog vremena.
Posebno je važno povećati unos vode. Tokom velikih vrućina potrebno je piti više vode čak i kada nema osjećaja žeđi. Odrasle zdrave osobe trebaju unositi od osam do deset čaša vode dnevno, a oni koji se bave fizičkim aktivnostima trebaju dodati od jedne do tri čaše vode na svaki sat aktivnosti. Nije preporučljivo konzumirati napitke koji sadrže kofein, alkohol ili veće količine šećera, jer pojačavaju gubitak tečnosti.

Ishrana u ljetnim danima takođe zaslužuje pažnju. Preporučuje se češće pranje ruku i konzumiranje lako probavljive hrane. Treba izbjegavati tešku, kaloričnu, jako začinjenu i masnu hranu, a umjesto dva velika obroka jesti više manjih tokom dana. Doručak je obavezan, dok ručak i večera treba da budu lakši. Voće i povrće treba što više zastupiti u svakodnevnoj ishrani, a sa sladoledom i poslasticama valja biti oprezan. Gazirana pića i alkohol se ne preporučuju.
Posebnu pažnju tokom vrućina zahtijevaju najosjetljivije kategorije stanovništva. Novorođenčad i djecu do četiri godine ne treba izlagati suncu od 10 do 18 sati, nikada ih ne ostavljati u zatvorenim automobilima, a zaštita kremama sa najvišim faktorom (SPF 50) i šeširom sa širokim obodom je obavezna. Osobe starije od 65 godina, hronični bolesnici — srčani i plućni — kao i osobe sa povišenim krvnim pritiskom, teže podnose toplotu, pa je važno češće ih kontaktirati telefonom i provjeravati imaju li zdravstvenih tegoba.

U porastu je i broj intervencija Hitne pomoći, pa Ujedinjena Srpska podsjeća na još nekoliko ključnih savjeta: poslovne obaveze ne treba obavljati između 10 i 18 sati; hronični bolesnici moraju redovno uzimati terapiju; hranu s neprovjerenih mjesta ne treba kupovati ni jesti; a ukoliko se kupate u moru ili jezeru, ne treba skakati u vodu pregrijan — posebno ne nakon obroka.
Naročitu opasnost predstavljaju automobili parkirani na suncu. Temperatura u vozilu može dostići i 70 stepeni, pa se preporučuje dobro prozračivanje vozila prije ulaska, čak i kad je uključena klima-uređaj — zbog zdravstveno opasnih isparavanja plastike i elektronike. Klimu treba podesiti tako da temperaturna razlika između unutrašnjosti i spoljašnjosti nije prevelika. Putnike — posebno djecu i starije osobe — nikada ne treba ostavljati u parkiranom vozilu.
Ujedinjena Srpska podsjeća i da uzimanje određenih lijekova, kao što su protuupalni lijekovi i antibiotici, kao i korišćenje parfema i dezodoransa, može izazvati reakcije na koži ili očima koje smanjuju djelotvornost zaštitnih mjera. Prije izlaganja suncu preporučuje se pažljivo čitanje uputstava za upotrebu lijekova koje namjeravate koristiti, ili savjetovanje sa ljekarom, odnosno farmaceutom.

Ako ipak posumnjate na sunčanicu, najblažu formu prepoznajete po vrtoglavici. Osobu kojoj je pozlilo treba skloniti u hlad i rashladiti hladnom vodom ili oblozima. Ako je bez svijesti, položiti je na bok, rashladiti je i ne davati joj ništa na usta — i odmah pozvati ljekara. Ako je pri svijesti, dati joj da pije ne previše hladne napitke ili vodu. Tokom oporavka, tečnost je najbolje nadoknaditi supom.
Ujedinjena Srpska poziva sve građane da prate i preporuke lokalnih zajednica i štabova civilne zaštite, posebno radnike koji rade na otvorenom ili obavljaju teške fizičke poslove. Kroz ovakve preventivne aktivnosti i pravovremeno informisanje javnosti, Ujedinjena Srpska potvrđuje opredijeljenost da doprinese zaštiti zdravlja građana i jačanju odgovornog odnosa prema zajednici, posebno u periodima kada visoke temperature predstavljaju ozbiljan rizik po stanovništvo.


