Privredna komora traži zamrzavanje minimalca i smanjenje doprinosa

Privredna komora Republike Srpske predložila je Vladi Republike Srpske da najniža plata u 2027. godini ostane na ovogodišnjem nivou, uz istovremeno smanjenje zbirne stope doprinosa sa 31 na 29 odsto tokom naredne dvije godine. Među zahtjevima privrednika su i zadržavanje sadašnjih cijena električne energije, kao i mogućnost isplate do 2.000 KM godišnje zaposlenima bez dodatnog poreskog opterećenja.

Ovi prijedlozi dio su mjera koje je Privredna komora Republike Srpske uputila Vladi za izradu Programa ekonomskih reformi Republike Srpske za period od 2027. do 2029. godine.

Kada je riječ o doprinosima, Komora predlaže postepeno smanjenje zbirne stope sa sadašnjih 31 na 30 odsto u 2027. godini, a zatim na 29 odsto u 2028. godini. Cilj je, kako navode, rasterećenje privrede, očuvanje radnih mjesta i usklađivanje sa stopama koje se primjenjuju u Federaciji BiH.

Privrednici smatraju da bi najniža plata u 2027. godini trebalo da ostane na nivou iz 2026. godine, kako bi se ublažili troškovi poslovanja i spriječio dodatni pritisak na poslodavce.

Jedan od prijedloga odnosi se i na omogućavanje isplate posebnog podsticajnog primanja zaposlenima u iznosu do 2.000 KM godišnje, bez plaćanja poreza na dohodak i doprinosa.

Komora traži i da cijene električne energije i mrežarine za privredne subjekte u 2027. godini ostanu na nivou iz ove godine, uz obrazloženje da bi to pomoglo ublažavanju posljedica energetske krize i očuvanju kontinuiteta proizvodnje.

Među predloženim mjerama je i povećanje sredstava za tehnološko unapređenje privrede na najmanje 100 miliona KM u narednoj godini, uz uspostavljanje mehanizma za njihovo dalje godišnje uvećavanje.

Privredna komora upozorava na pad industrijske proizvodnje, smanjenje broja zaposlenih u industriji i rast spoljnotrgovinskog deficita. Posebno ukazuju na smanjenje izvoza i sve veći udio uvoza robe namijenjene potrošnji, umjesto proizvodnji, zbog čega traže dodatnu podršku domaćim proizvođačima i izvoznicima.

U prijedlogu se nalazi i niz mjera za suzbijanje zloupotreba bolovanja, uključujući uvođenje elektronskog sistema koji bi omogućio razmjenu podataka između zdravstvenih ustanova, Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, poslodavaca i drugih nadležnih institucija.

Komora predlaže i restrukturiranje javnih preduzeća, racionalizaciju broja zaposlenih u skladu sa stvarnim potrebama, kao i jasnije utvrđivanje odgovornosti za neefikasno poslovanje. Traže i hitno formiranje robnih rezervi Republike Srpske.

Značajan dio prijedloga odnosi se na poresko rasterećenje. Između ostalog, predlaže se povećanje godišnjeg ličnog odbitka sa 12.000 na 24.000 KM, kao i povećanje neoporezivog iznosa uplata za dobrovoljno penzijsko osiguranje sa 1.200 na 2.400 KM godišnje.

Privrednici traže i širenje poreskih oslobađanja na određena primanja zaposlenih, poput toplog obroka kod poslodavaca koji ga ne obezbjeđuju u vlastitim restoranima ili putem keteringa, terenskog dodatka i pomoći za liječenje malignih oboljenja.

Posebno ukazuju na razlike u poreskom tretmanu regresa u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, te predlažu izmjene propisa kako bi se poslodavcima olakšalo zapošljavanje novih radnika, naročito u oblastima istraživanja i razvoja.

U oblasti zapošljavanja Komora upozorava na nedostatak radne snage i predlaže pojednostavljivanje procedura za angažovanje stranih radnika. Navode da poslodavci na termine za vize ponekad čekaju i do šest mjeseci, zbog čega traže aktivnije uključivanje diplomatsko-konzularne mreže BiH i češće posjete konzularnog osoblja državama iz kojih dolazi veći broj radnika.

Među prijedlozima su i veća ulaganja u obrazovanje i stručnu obuku, usklađivanje nastavnih programa sa potrebama tržišta rada, kao i podsticaji za prekvalifikaciju i dokvalifikaciju zaposlenih.

Komora traži i smanjenje administrativnih i neporeskih nameta, procjenu uticaja novih propisa na privredu prije njihovog donošenja, digitalizaciju javne uprave i snažniju podršku izvozu kroz promociju domaćih proizvoda na inostranim tržištima.

Predložene mjere obuhvataju i poljoprivredu, energetiku, zelenu tranziciju i razvoj tržišta kapitala, a iz Komore ističu da je potrebno obezbijediti predvidiv sistem podsticaja i dugoročno planiranje ulaganja.

Kako pišu Nezavisne, Privredna komora smatra da bi predložene reforme trebalo da budu među prioritetima nadležnih institucija u narednom trogodišnjem periodu, kako bi se unaprijedilo poslovno okruženje i povećala konkurentnost privrede Republike Srpske.