Putin želi da pregovore o Ukrajini proširi na cijelu Evropu: Moskva ima šire bezbjednosne zahtjeve

Rusija želi da pregovore o okončanju rata u Ukrajini proširi na mnogo šire pitanje evropske bezbjednosti, a Moskva bi razgovore o miru mogla iskoristiti za ostvarivanje ciljeva koji se odnose na čitav evropski kontinent. U središtu takvog pristupa nalazi se nastojanje da se razgovara o budućem bezbjednosnom poretku, uključujući i položaj NATO-a u Evropi.
Ukrajina je bila malo ili nimalo zastupljena na samitu predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Kine – Donalda Trampa, Vladimira Putina i Si Đinpinga – održanom u četvrtak u Šenženu. Kina je, kao domaćin, zadržala poziciju države koja nije direktno uključena u sukob. Istovremeno, Si Đinping je početkom ovog mjeseca njemačkom predsjedniku Frank-Valteru Štajnmajeru poručio da se o Evropi ne može pregovarati bez Evrope.
Takav stav, s jedne strane, predstavlja poruku da se ni o Pacifiku ne može odlučivati bez Kine. Prije dolaska u Kinu, Tramp je pristao na modernizaciju aerodroma Basko, u blizini Tajvana na Filipinima, dok su Australija i Filipini prošle sedmice potpisali novi sporazum o odbrambenoj saradnji, koji ne uključuje međusobnu odbranu. S druge strane, Evropa pokazuje spremnost za saradnju koja bi trebalo da smanji trgovinske tenzije, imajući u vidu da Kina sa Evropskom unijom ostvaruje trgovinski suficit od milijardu evra dnevno.
Nakon trilateralnog sastanka Putin se obratio novinarima i rekao da je Rusija diplomatskim kanalima predložila evropskim državama da dođu u Moskvu kako bi definisale svoj stav. Kako prenosi B92, Putin je trenutni odnos Evrope prema Rusiji opisao kao „političku dijareju“, koju, prema njegovim riječima, obilježava izrazito neprijateljski stav prema Moskvi, opravdavan navodnom „ruskom prijetnjom“.
Moskva bi nakon razgovora sa evropskim predstavnicima odlučila u kojem formatu će nastaviti dijalog o Ukrajini. Ideja o uključivanju Evrope u pregovore u velikoj mjeri se povezuje sa Trampovom željom da se povuče iz tog procesa. Putin tvrdi da američki predstavnici od njega „intenzivno“ traže da dozvoli evropskim državama učešće u razgovorima.
Pregovori su dobili novu dimenziju 9. oktobra u Majamiju, kada je predloženo da se razgovara i o budućoj bezbjednosnoj arhitekturi Evrope.
Ruski prijedlozi podrazumijevaju povlačenje NATO-a
Tokom razgovora sa predstavnicima SAD i Ukrajine u Abu Dabiju prošle sedmice, Rusija je predstavila dokument sa svojim prijedlozima. Suština tih zahtjeva, kako se navodi u analizi, jeste da se NATO vrati na položaje iz 1997. godine, prije širenja Alijanse na centralnu i istočnu Evropu.
Putin se oslanja na tu platformu, nastupajući sa pozicije lidera čiji je položaj dodatno ojačan trilateralnim samitom. Ipak, dokument iz Abu Dabija, koji je neformalne prirode, kao i Putinovo obraćanje novinarima u Kini, treba posmatrati prvenstveno kao zauzimanje maksimalističkih pregovaračkih pozicija. Sam ruski predsjednik priznao je da se o evropskoj bezbjednosti ne može ozbiljno razgovarati bez učešća evropskih država.
Ukrajini ponuđene bezbjednosne garancije po uzoru na NATO
Američki pregovarač Džared Kušner, zet predsjednika Donalda Trampa, izjavio je u Berlinu da je američki predsjednik otvoren za mogućnost da Ukrajina dobije bezbjednosne garancije na nivou člana 5 Sjevernoatlantskog sporazuma, koji predviđa kolektivnu odbranu.
„Mislim da smo pomirili Ruse sa konceptom da bi svaka bezbednosna garancija za Ukrajinu bila zasnovana na Članu 5“, rekao je Kušner, prenosi AP. Dodao je da, barem prema onome što Rusi govore, smatra da je njihova namjera da spriječe izbijanje novog rata u budućnosti.
Moskva, međutim, ima drugačiji stav od Kušnera. Zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov u petak je isključio mogućnost davanja bezbjednosnih garancija Ukrajini po uzoru na NATO. Istovremeno je potvrdio da su u toku pripreme za moguću posjetu Moskvi predstavnika Velike Britanije, Njemačke i Francuske.
Rusija, prema navodima iz analize, računa i na to da bi mogla iskoristiti oslabljenu ukrajinsku protivvazdušnu odbranu i tokom zime uništavati energetsku infrastrukturu, čime bi se dodatno uticalo na moral stanovništva. Moskva smatra da bi Kijev na proljeće mogao biti spremniji na ustupke. U tom kontekstu tumači se i Putinova izjava iz Kine da Ukrajina nema podsticaja da pristane na prekid neprijateljstava.
Ruski predsjednik rekao je da se nada da će Kijev na kraju „shvatiti da je bolje pristati na ove kompromise nego se suočiti sa realnošću koju će ionako morati pre ili kasnije da prihvate“.
Putin je poručio da je Rusija spremna na kompromis, ali ne i kada je riječ o teritorijalnim zahtjevima, prisustvu snaga drugih država – posebno NATO-a – u Ukrajini, kao i redoslijedu koraka. Moskva insistira da se prvo postigne sveobuhvatan mirovni, a možda i evropski sporazum, a tek nakon toga razgovara o prekidu vatre. Prema ocjeni iz analize, teško je zamisliti u kojim bi drugim oblastima, osim navedenih, ruska strana bila spremna na kompromise.
Evropa insistira da prvo bude postignut mir
Uprkos različitim stavovima o pregovorima, u Evropi se pojavljuju znaci većeg jedinstva. Britanski premijer Endi Bernam izjavio je u Berlinu da Evropa ima jasnu, dosljednu i jedinstvenu pregovaračku poziciju.
„Nije na agresoru da postavlja široke i nerealne bezbednosne zahteve“, rekao je Bernam, dodajući: „Spremni smo da započnemo ozbiljne razgovore o evropskoj bezbednosti, ali prvo mora postojati mirovni sporazum između Ukrajine i Rusije“.
Odlazak evropskih predstavnika u Moskvu, uprkos Rjabkovljevim tvrdnjama o pripremama takve posjete, u ovoj fazi ne djeluje kao realna opcija. Njemački kancelar Fridrih Merc predložio je da se naredna runda razgovora održi na neutralnom mjestu, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Čvrst evropski stav o redoslijedu koraka – prvo mirovni sporazum ili prekid vatre, a potom razgovori o evropskoj bezbjednosnoj arhitekturi – mogao bi predstavljati polaznu osnovu za nastavak procesa. Smanjenje američkog uticaja na pregovore, prema ocjeni autora analize, moglo bi ublažiti nerealne ruske zahtjeve, jer bi Moskva izgubila sagovornika koji je najspremniji da razgovara o njenim prijedlozima.
Za sada, međutim, nema napretka u okončanju ruske agresije na Ukrajinu. Ukoliko ruska zimska ofanziva ne uspije, proljeće bi moglo otvoriti prostor za nove pregovaračke mogućnosti.


