Jedan put ostao je otvoren za međunarodne humanitarne konvoje koji su donosili hranu, vodu i drugu pomoć za više od milion Sirijaca okruženih građanskim ratom.

Sada bi taj put, upozoravaju zvaničnici, Rusija mogla da pokuša da zatvori ili da ga iskoristi za pregovore sa svetskim silama u još jednom ratu, onom u Ukrajini udaljenoj 1.500 kilometara, piše “Njujork tajms”.Diplomate i stručnjaci kažu da bi zatvaranje koridora, na graničnom prelazu Bab al-Hava sa Turskom, gotovo sigurno primoralo hiljade ljudi da pobegnu iz Sirije. To bi samo pogoršalo izbegličku krizu u Evropi i na Bliskom istoku, koja se već smatra najgorom od Drugog svetskog rata.

Kako će glasati Rusija

Savet bezbednosti UN, gde Rusija ima pravo veta, glasaće u julu o tome da li će put za isporuku pomoći ostati otvoren. Ali izgleda da se posledice rata u Ukrajini i sukobljenih interesa Rusije i SAD već osećaju na koridoru.

“Rat u Ukrajini ima široke implikacije za Siriju, i za ceo region i za svet”, rekao je jordanski ministar spoljnih poslova Ajman Safadi u intervjuu u Vašingtonu ovog meseca.

Safadi je rekao da Jordan pažljivo posmatra Rusiju kako se približava glasanje. Više od milion sirijskih izbeglica već živi u Jordanu, rekao je on, a za posredovanje u mirovnom sporazumu u 11-godišnjem građanskom ratu u Siriji “sigurno je potreban sporazum između Rusa i Amerikanaca“.

Кoristeći pravo veta u Savetu bezbednosti, Rusija je pomogla da se zatvore još tri humanitarna koridora u Siriji 2020. godine, a prošle godine je pristala da zadrži onaj u Bab al-Havi, tek posle intenzivnih pregovora sa SAD. Rusija je rekla da je zatvaranje tih ruta neophodno da bi se održao suverenitet Sirije i zagovarala je distribuciju pomoći uz odobrenje vlade predsednika Bašara el Asada umesto preko Ujedinjenih nacija.

Rusija je jedan od Asadovih saveznika u građanskom ratu u Siriji, koji je počeo 2011. godine, a pomoć je uglavnom išla u područja pod kontrolom pobunjenika. Put od Bab al-Havea vodi do sirijske severozapadne provincije Idlib, jednog od poslednjih delova teritorije pod kontrolom pobunjenika i oblasti koja je postala utočište ekstremističke organizacije povezane sa Al Кaidom.

Sada je u toku međunarodna kampanja da trasa ostane otvorena. Sjedinjene Države predsedavaju Savetom bezbednosti ovog meseca i održale su niz sastanaka kako bi se pozabavile nevoljom Sirijaca koji su ostali bez krova nad glavom ili im je na neki drugi način potrebna pomoć da prežive, prenosi “Jutarnji list”.

Zamenik ruskog ambasadora pri UN Dmitrij Poljanski rekao je da Moskva nije odlučila kako da glasa. Ali u intervjuu u petak, on je rekao da prema sadašnjem sistemu humanitarnu pomoć ugrožena od strane ekstremista u Idlibu.

“Ne poričem da je ova pomoć namenjena izbeglicama, ali od nje imaju koristi i terorističke grupe”, rekao je on i dodao da su ekstremisti napali neke pošiljke pomoći.

Poljanski nije želeo da govori o tome da koridor ostane otvoren, osim da pregovori Rusije i SAD stagniraju, s obzirom na “trenutne geopolitičke prilike”.

“Iskreno, u ovoj fazi nemamo mnogo stvari oko kojih bismo bili optimistični”, rekao je on.

Trgovina humanitarnom pomoći
Ali tri strane diplomate su rekle da je Rusija poslala nejasne signale da bi mogla da pokuša da iskoristi glasanje za ustupke u sukobu oko Ukrajine. Sjedinjene Države i evropske zemlje uvele su različite sankcije Rusiji kako bi kaznile zemlju zbog invazije na susednu zemlju.

Diplomate su odbile da daju detalje, rekavši da je Moskva prestala da direktno povezuje sudbinu koridora sa ratom u Ukrajini. Ali oni su dodali da veruju da će se Moskva obratiti zemljama koje će biti direktno pogođene novim talasom izbeglica kako bi pomogla u izbegavanju sankcija.

Jedan diplomata takođe predviđa da će se Rusija braniti od optužbi da je invazija narušila suverenitet Ukrajine govoreći da humanitarni konvoj narušava teritorijalni integritet Sirije.

Drugi američki diplomata rekao je da će SAD i druge zemlje Saveta bezbednosti poslati “jasnu poruku“ Moskvi pozivajući da ruta ostane otvorena, ali nema garancije da će Moskva poslušati. Sve diplomate koje su opisivale ovu međunarodnu situaciju želele su da ostanu anonimne.

“Rusi nikada nisu priznali da je prelaz Bab al-Hava od vitalnog značaja i da ga moramo držati otvorenim. To je bio samo deo njihove strategije usitnjavanja, deo po deo. I to je uvek bio materijal za pregovore i dogovore “ispod stola“. Ono što je posebno tužno je kako se igraju sa životima ljudi”, rekla je Šerin Tadros, šef kancelarije Ujedinjenih nacija Amnesti internešenela.

Na međunarodnoj donatorskoj konferenciji ovog meseca u Briselu, Sjedinjene Države su obećale skoro 808 miliona dolara humanitarne pomoći Siriji, što je jedna od najvećih pojedinačnih donacija SAD od početka rata. Agencija UN za izbeglice prikupila je 6,7 milijardi dolara na donatorskoj konferenciji za podršku Siriji ove godine i zatražila još 10,5 milijardi dolara do 2022.

Najavljujući slanje pomoći, Linda Tomas-Grinfild, američka ambasadorka u UN, rekla je da je nestašica hrane “učinila humanitarnu pomoć Siriji ove godine“ posebno važnom. Ne spominjući Rusiju, Tomas-Grinfild je glasanje o ruti pomoći nazvao “pitanjem života i smrti”.