Računi rastu, usluge sve gore: Komunalna preduzeća traže nove cijene

Početak 2026. godine građanima je, uz rast cijena hrane, donio i novi talas poskupljenja komunalnih usluga, pa kućni budžeti trpe dodatni pritisak.

Dio računa već je uvećan, dok su nova povećanja najavljena i izvjesno je da će ih domaćinstva teško izbjeći. Od juče je skuplja mrežarina, što će, prema procjenama, povećati račune za električnu energiju u prosjeku za oko deset odsto.

U brojnim lokalnim zajednicama korigovane su i cijene vode i odvoza otpada, a zahtjev za poskupljenje usluga uputila je i banjalučka „Čistoća“. Istovremeno, Eko toplane Banjaluka traže višu cijenu grijanja, pa bi, ukoliko prijedlog bude usvojen, računi porasli za 25 odsto, odnosno oko 30 KM za stan od 60 kvadrata.

Kada se saberu već uvedena i najavljena povećanja, mjesečni izdaci za režije mogli bi biti veći za približno 50 maraka. Ta procjena odnosi se na jednočlano domaćinstvo, dok bi porodice morale izdvajati znatno više.

Dodatno nezadovoljstvo izaziva obrazloženje komunalnih preduzeća, koja poskupljenja pravdaju otežanim poslovanjem i rastom troškova.

S druge strane, potrošači se često suočavaju sa prekidima u snabdijevanju strujom i vodom, slabijim grijanjem tokom zime i neredovnim odvozom smeća, pa smatraju da kvalitet usluge ne prati tražene cijene.

– Ovo nema nigdje! Čim im zafali para, pukne preko naših leđa. A, malo-malo, nema vode, nema struje, ljudi cvokoću uz hladne radijatore, smeće na svakom koraku… Pa, na osnovu čega komunalna preduzeća traže više para?! Ponašaju se prema nama kao prema budalama, jer plaćamo nešto što nemamo, ili bar nemamo u potpunosti, a još nam prijete više cijene?! Zbrze nešto u saopštenjima, a mi strahujemo koliko će nam se natovariti na leđa. Ako već ne mogu da vode preduzeća kako treba, ti direktori treba da se povuku – kaže Milenko S, građevinac iz Banjaluke.

Ekonomisti ocjenjuju da su poskupljenja dodatni teret za stanovništvo, ali i da je problem u nedostatku povjerenja prema obrazloženjima preduzeća.

– Naš narod stvarno nema povjerenje u ta povećanja cijena, čak i kad su ona, možda, opravdana. Zašto, zato što vjeruju da je to plod neefikasnog upravljanja i da se, onda, neki rashodi koji su posljedica toga, prevaljuju na cijene, odnosno na potrošače – ističe za Srpskainfo profesor ekonomije Predrag Mlinarević.

Prema njegovim riječima, preduzeća bi morala jasnije i otvorenije objašnjavati razloge za povećanje cijena.

– Jer, ljudi vjeruju da je to posljedica nekog neefikasnog upravljanja. Zato bi trebalo da postoji transparentnost u strukturi troškova, u objašnjavanju koji su to razlozi koji dovode do povećanjem cijene usluga. Treba organizovati javne konferencije, prezentacije, ako treba čak i javne rasprave, prije nego dođe do poskupljenja – kaže Mlinarević i dodaje da bi se, na taj način, spriječilo da komunalna preduzeća, onako ovlaš, plasiraju informaciju da su neki troškovi porasli i da se moraju povećati cijene, a da građani, jednostavno, treba da shvate da to tako mora.

On naglašava da bi odgovornost trebalo da snose i rukovodioci javnih preduzeća.

– Treba da postoji jedna vrsta pritiska i na direktore koji upravljaju tim preduzećima, da ne mogu bez osnova da podižu cijene. I da će se, ako im je to praksa, naći na udaru čak i onih koji su ih delegirali na pozicije. Odnosno, da bi ih ta poskupljenja po inerciji, kao politički nepopularna, mogla koštati pozicije – poručuje Mlinarević.

Građane dodatno zabrinjavaju upozorenja komunalnih preduzeća da bi, bez odobrenja za veće cijene, moglo doći do restrikcija u isporuci usluga.

Iz banjalučkog „Vodovoda“ ranije su naveli da bi odbijanje poskupljenja moglo dovesti u pitanje redovno vodosnabdijevanje. Sredinom januara gradska toplana je samoinicijativno snizila temperaturu u stanovima sa 22 na 20 stepeni, a potom ponovo najavila mogućnost restriktivnog režima grijanja jer njihov zahtjev za povećanje cijene nije usvojen.

Sve to dodatno pojačava osjećaj nesigurnosti među potrošačima, koji se suočavaju s većim računima, ali i neizvjesnim kvalitetom usluga.