SAD gađale tanker i vojne ciljeve, Iran odgovorio napadima

Sjedinjene Američke Države izvele su napad na naftni tanker koji je pokušavao da doplovi do ostrva Harg u Hormuškom moreuzu, u okviru pomorske blokade iranskih luka, dok je Teheran prvi put pogođen u najnovijem talasu međusobnih napada.

Američka vojska saopštila je u četvrtak da je onesposobila prazan naftni tanker nakon što je, kako tvrdi, ignorisao više upozorenja. Prema navodima Vašingtona, na brod su ispaljene rakete „Helfajer“, koje su pogodile dimnjak plovila.

Tokom srijede američke snage izvele su napade na iranske obalske odbrambene položaje i raketne sisteme, svega nekoliko časova nakon što su gađana skladišta i lansirni položaji krstarećih raketa na ostrvu Greater Tunb.

Istovremeno su izvedeni i napadi na ciljeve u sjevernijim dijelovima Irana. Državni mediji izvijestili su o udarima na glavni grad Teheran, dok su stanovnici prijavili aktiviranje protivvazdušne odbrane širom grada u ranim jutarnjim časovima.

Iran je odgovorio napadima usmjerenim prema Bahreinu i Kuvajtu. Za sada nema zvaničnih informacija o eventualnoj šteti ili žrtvama. Iranske vlasti tvrde da je u posljednjim američkim napadima poginulo više od 35 osoba, dok je više od 300 ranjeno.

Najnovija eskalacija uslijedila je svega nekoliko dana nakon što je primirje između dvije strane, prema svemu sudeći, potpuno propalo, čime su dodatno pojačani strahovi od izbijanja novog rata punog intenziteta.

Američka Centralna komanda (CENTCOM) saopštila je da su posljednji napadi bili usmjereni na iranske vojne kapacitete koji se, kako navode, koriste za ugrožavanje brodova koji prolaze kroz Hormuški moreuz, jednu od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta za trgovinu.

Iranski mediji objavili su da su mete napada bile četiri lokacije u blizini Ahvaza, kao i Bandar Abas, glavna iranska luka na Hormuškom moreuzu. Projektili su pogodili i područja u blizini Sirika i ostrva Kešm na jugu zemlje.

Napetosti između Vašingtona i Teherana dodatno su porasle nakon što je Iran u subotu najavio zatvaranje Hormuškog moreuza, čime je ponovo doveden u pitanje prolazak trgovačkih brodova kroz pomorski prolaz kojim je prije rata transportovano oko 20 odsto svjetskih isporuka nafte i prirodnog gasa.

Sjedinjene Američke Države su u srijedu obnovile pomorsku blokadu Irana, dok je Islamska revolucionarna garda (IRGC) zaprijetila obustavom izvoza energenata iz cijelog regiona Bliskog istoka, poručivši da će „regionalni energetski izvoz ili biti omogućen svima ili nikome“.

Rast tenzija odrazio se i na tržište energenata. Cijena nafte Brent premašila je u srijedu 85 dolara po barelu, što je više od 15 odsto u odnosu na period prije početka sukoba, ali i dalje znatno ispod gotovo 120 dolara, koliko je iznosila na vrhuncu krize.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u srijedu da će Iran „uskoro biti poražen“, dodajući da Teheran želi postići dogovor. Dan ranije poručio je kako su američki pregovarači kontaktirali iranske predstavnike uz upozorenje da „moraju postići sporazum“.

Tramp je ranije nagovijestio mogućnost proširenja američkih napada kako bi se ponovo otvorio Hormuški moreuz, uključujući prijetnju napadom na podzemni kompleks „Pikeks Mauntin“, koji se dovodi u vezu sa iranskim nuklearnim programom.

Nekoliko sedmica nakon što su Sjedinjene Američke Države i Iran potpisali memorandum o razumijevanju s ciljem okončanja sukoba i obnove pregovora o nuklearnom programu, glavni iranski pregovarač Mohamad Bager Galibaf upozorio je da dokument ima smisla samo ukoliko se njegove odredbe sprovode.

„Ako Iran neće imati nikakvu korist od memoranduma o razumijevanju, nemamo razloga da ga se pridržavamo“, poručio je Galibaf.

Dodao je da bezbjednost njegove zemlje zavisi od, kako je naveo, „iranskih aranžmana“ u Hormuškom moreuzu, ocijenivši da Iran vodi „suštinski i egzistencijalni rat sa Amerikom“.

Iranski vojni portparol izjavio je da je jedini način za ponovno otvaranje Hormuškog moreuza poštovanje memoranduma od strane SAD. Analitičari smatraju da su nejasne odredbe sporazuma, uključujući dio koji se odnosi na odgovornost Irana za „bezbjedan prolaz brodova“, dodatno doprinijele konfuziji u odnosima dvije zemlje.

Uprkos nastavku sukoba, Tramp je kasno u srijedu saopštio da je Iran dozvolio odlazak američke državljanke koja je, prema njegovim riječima, bila nepravedno zadržana u toj zemlji od kraja 2024. godine.

„Sjedinjene Američke Države cijene ovaj gest dobre volje Irana“, napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth Social.

Advokat za ljudska prava Džared Genser identifikovao je oslobođenu državljanku kao Denu Karari, navodeći da joj od decembra 2024. nije bilo dozvoljeno da napusti Iran, te da se sada nalazi na putu ka Sjedinjenim Američkim Državama.