Savjet Evrope: Medijska situacija u Evropi sve lošija
Medijske slobode su pod trajnim i strukturalnim pritiscima širom Evrope, a uzbune zbog ozbiljnih prijetnji u stalnom su porastu od 2015. godine dosegavši broj od 330 u prošloj godini, navedeno je u najnovijem izvještaju Savjeta Evrope o medijskim slobodama.
Ključni nalazi izvještaja Savjeta Evrope
- 330 ozbiljnih prijetnji medijskim slobodama u 2025. godini
- Samo petina slučajeva uspješno riješena
- BiH izdvojena zbog krize BHRT-a i pokušaja uvođenja oznake „strani agent“
- 148 novinara u zatvorima u Rusiji, Azerbejdžanu, Bjelorusiji i Turskoj
- Nasilje nad novinarima tokom protesta zabilježeno u više zemalja
Samo petina prijetnji uspješno riješena
Kako je upozoreno, samo petina prijetnji je uspješno riješena, a manje od jedne trećine slučajeva dovodi do reakcije vlasti.
Dvije ozbiljne situacije u BiH
Kada je riječ o BiH, navedene su dvije ozbiljne situacije, od kojih se jedna, kako je navedeno, odnosi na prijetnju funkcionisanja Javnog radio-televizijskog sistema BiH, a druga na nastojanja vlasti u Republici Srpskoj da medije proglasi stranim agentima. Kada je riječ o stranim agentima, naglašeno je da su vlasti uvele značajna ograničenja za nevladine organizacije i medijske organizacije koje primaju podršku iz inostranstva.
“Strani agenti”
“Pored nametanja oznake ‘strani agent’, zakon zabranjuje NVO-ima, uključujući istraživačke medije, ‘političko djelovanje’ te propisuje obavezu da sve publikacije NVO budu označene kao djelo ‘stranih agenata’. Nepoštovanje zakona moglo je dovesti do ozbiljnih sankcija koje izriče Ministarstvo pravde, uključujući zabranu rada, kao i pokretanje krivičnih postupaka. Dana 29. maja 2025. godine, Ustavni sud Bosne i Hercegovine ukinuo je odredbe Republike Srpske kojima se uvodi oznaka ‘strani agent’ za NVO, ocijenivši ih neustavnim i nespojivim sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima”, naglašeno je.
BHRT na ivici kolapsa
Kada je riječ BHRT-u, upozoreno je da se ova medijska organizacija nalazi na ivici kolapsa zbog teške finansijske krize.
“BHRT upozorava da mu prijeti gašenje i gubitak 700 radnih mjesta. Uprkos pozivu visokog predstavnika na izradu novog nacrta zakona koji bi riješio održivo finansiranje kulturnih institucija, trajno rješenje još nije postignuto. Uz ukupne obaveze koje prelaze 54 miliona maraka te rastuće interne i eksterne dugove, BHRT ponovo rizikuje blokadu računa od strane poreskih vlasti ili po sudskim presudama zbog neplaćenih doprinosa na plate, pa čak i isključenje električne energije”, istaknuto je.
Javni mediji u BiH ugroženi
Takođe je naglašeno da su javni mediji u BiH ugroženi, jer se nalaze pod političkim uticajem. Od 32 zemlje, naglašeno je da je takva situacija u njih 11, uključujući i BiH. Ostale zemlje su, kako je navedeno, Mađarska, Malta, Turska, Slovačka, Italija, Hrvatska, Poljska, Grčka, Srbija i Rumunija.
Kada je riječ o zatvaranju novinara, naglašeno je da se u Rusiji, Azerbejdžanu, Bjelorusiji i Turskoj u zatvorima nalazi čak 148 novinara, uz napomenu da se u ovim zemljama navodi o terorizmu, ekstremizmu i izazovima za nacionalnu bezbjednost najčešće koriste za zatvaranje novinara.
Kada je riječ o nasilju nad novinarima tokom protesta, naglašeno je da se ove pojave najviše zabilježene u Gruziji, Srbiji i Turskoj, a problem i dalje predstavljaju slap tužbe. Osim BiH, targetiranje novinara da su “strani agenti” prisutno je u Gruziji, Mađarskoj, Srbiji, Slovačkoj i Turskoj.
Mađarska je navedena kao zemlja s najvećim stepenom medijske konsolidacije kako bi se ojačao uticaj vladajuće stranke.
Takođe je navedeno da je ukidanje finansiranja medija od strane Vlade SAD, poput Radija Slobodna Evropa, Glasa Amerike i USAID medijskih projekata dovelo do pogoršanja medijske situacije u brojnim evropskim zemljama.
