Savjet ministara utvrdio ratifikaciju Južne interkonekcije, nastavlja pravnu borbu protiv Trgovske gore

Savjet ministara BiH utvrdio je danas prijedlog odluke o ratifikaciji Sporazuma sa Hrvatskom o izgradnji gasovoda “Južna interkonekcija”, kojim bi BiH dobila pristup tečnom prirodnom gasu preko LNG terminala na ostrvu Krku, a cilj projekta je diverzifikacija izvora snabdijevanja i smanjenje zavisnosti od ruskog gasa.

Prijedlog odluke o ratifikaciji Sporazuma između Savjeta ministara BiH i Vlade Hrvatske utvrđen je u drugom krugu glasanja i biće upućen Predsjedništvu BiH na dalju proceduru. Sporazum su 28. aprila u Dubrovniku potpisali predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto i hrvatski premijer Andrej Plenković.

Ministar transporta i komunikacija u Savjetu ministara Edin Forto rekao je da je tokom glasanja bio protiv ove tačke dnevnog reda jer, kako je naveo, njegova stranka želi odgovor na pitanje da li iza kompanije koja želi da gradi gasovod zaista stoji Vlada SAD.

Forto je dodao i da pojedini dokumenti iz njegovog resora, koji se odnose na razvojne projekte u BiH, nisu usvojeni jer su protiv glasali ministri iz SNSD-a.

Ministar inostranih poslova Elmedin Konaković izjavio je da je usvajanje sporazuma o Južnoj interkonekciji važno zbog potrebe za gasnom diverzifikacijom, posebno nakon povećanja cijene ruskog gasa. On je rekao i da su pripremljeni svi potrebni dokumenti za transport tijela nastradalih planinara iz Zenice koji su poginuli u Rusiji, te da se trenutno čeka završetak obdukcije u skladu sa procedurama ruskih vlasti.

Savjet ministara usvojio je i izvještaj o pravnim aktivnostima koje BiH vodi radi sprečavanja izgradnje centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori u Hrvatskoj.

Izvještaj je zasnovan na analizi advokatske kancelarije “Labord Law” iz Pariza i predviđa nastavak pravnih aktivnosti pred međunarodnim tijelima, uključujući tijela Espo, Arhuske i Bernske konvencije, Međunarodnu komisiju za sliv rijeke Save i Evropsku komisiju.

Istovremeno je donesena odluka o obezbjeđivanju 150.000 evra za finansiranje angažovanja međunarodne advokatske kancelarije u ovom slučaju, koji BiH vodi radi zaštite oko 250.000 stanovnika u slivu rijeke Une i Nacionalnog parka “Una”.

Na sjednici je usvojen i prvi dvogodišnji izvještaj o transparentnosti u skladu sa Pariskim sporazumom, zajedno sa Inventarom gasova sa efektom staklene bašte za period od 2019. do 2022. godine, čime BiH ispunjava međunarodne obaveze u oblasti klimatskih promjena.

Prema podacima iz izvještaja, emisije gasova sa efektom staklene bašte nakon 2005. godine imaju oscilirajući trend i u porastu su u odnosu na početak dvijehiljaditih, ali su i dalje niže nego 1990. godine.

Savjet ministara usvojio je i godišnji izvještaj Komisije za sertifikaciju iskorjenjivanja dječije paralize, prema kojem BiH i dalje spada među zemlje sa visokim rizikom od pojave i širenja ove bolesti zbog nedovoljnog obuhvata vakcinacijom.

Trećom dozom vakcine protiv dječije paralize tokom 2025. godine obuhvaćeno je svega 67 odsto djece, što je pad u odnosu na 79 odsto godinu ranije. U izvještaju je naglašena potreba za jačanjem nadzora, koordinacije zdravstvenih institucija i borbe protiv dezinformacija koje narušavaju povjerenje građana u vakcinaciju.