SDS između jedinstva na papiru i podjela na terenu
Predizborna kampanja još nije ni ozbiljno počela, a Srpska demokratska stranka već vodi bitku koja bi se mogla pokazati težom od one protiv političkih rivala. Najveći izazov SDS danas ne dolazi iz redova vlasti, već iz vlastitih struktura, gdje nesuglasice odavno prevazilaze uobičajene razlike u mišljenju i prerastaju u otvorenu borbu za uticaj nad strankom.
U svakoj političkoj organizaciji postoje različita mišljenja, ali kada ona počnu određivati način sastavljanja kandidatskih lista, raspodjelu funkcija i odnos prema najjačim lokalnim organizacijama, postaje jasno da problem više nije politička strategija nego unutrašnji odnos snaga.
Najbolji primjer takvog razvoja događaja jeste Bijeljina. Gradonačelnik Ljubiša Petrović, jedan od najprepoznatljivijih funkcionera SDS, javno je pokazao neslaganje sa vrhom stranke, nakon čega je ostao bez mogućnosti da predloži kandidate za izbornu listu. Upravo je to bio uslov pod kojim je bio spreman da ponovo predvodi SDS u ovoj izbornoj jedinici. Rukovodstvo je, međutim, odlučilo drugačije, dajući prednost postojećim parlamentarcima Mirjani Orašanin i Tomici Stojanoviću. Posljedica je Petrovićevo povlačenje iz tog procesa.
Ovakav rasplet nije nastao preko noći. SDS već duže vrijeme funkcioniše kroz dvije jasno prepoznatljive struje, što se moglo vidjeti i prilikom određivanja kandidata za najvažnije funkcije. Ni Branko Blanuša ni Marinko Božović nisu dobili podršku bez ozbiljnog otpora unutar stranke, što je pokazalo da jedinstvo postoji više formalno nego suštinski.
Liste su sada zaključene, kandidati poznati, ali pitanje ostaje da li je time završen sukob ili tek počinje njegovo političko ispoljavanje na biračkim mjestima.
Sociolog Drago Vuković smatra da posljednji događaji predstavljaju kulminaciju procesa koji traje godinama. Prema njegovom mišljenju, dvije sjednice Glavnog odbora pokazale su dubinu podjela. Prvo je izazvao prijedlog da se Pokret za državu integriše u SDS uz kandidaturu Draška Stanivukovića za predsjednika Republike Srpske i Darka Babalja za srpskog člana Predsjedništva BiH. Nedugo zatim uslijedio je novi sukob kada nije prihvaćen prijedlog da članovi Glavnog odbora odluče između Branka Blanuše i Ljubiše Petrovića.
Vuković smatra da bi posljedice tih odluka mogle biti ozbiljne upravo po predsjedničkog kandidata SDS, jer unutrašnje podjele neminovno slabe izbornu mobilizaciju. Posebno problematičnim vidi činjenicu da opozicija javno govori o zajedništvu, dok su se istovremeno dvije politički najprepoznatljivije ličnosti opozicionog bloka, Draško Stanivuković i Ljubiša Petrović, povukle iz kandidatura za inokosne funkcije. Takvu situaciju opisuje kao izraz političke neiskrenosti koja dodatno narušava povjerenje unutar opozicionog biračkog tijela.
Slično razmišlja i politički analitičar Radomir Nešković, koji očekuje da će najveće posljedice biti vidljive upravo u Bijeljini. Prema njegovoj procjeni, teško je precizno izmjeriti koliki će biti izborni gubitak, ali smatra da je gotovo izvjesno da će neslaganja između Blanuše i Petrovića ostaviti trag na rezultatu SDS u gradu gdje Petrović ima najveći politički autoritet.
Nešković ukazuje i na drugi problem koji, po njegovom mišljenju, nije dobio dovoljno pažnje. SDS, kaže, već godinama nema ozbiljnu političku infrastrukturu u Banjaluci, a očekivalo se da će novo rukovodstvo upravo tu pokušati obnoviti stranačku organizaciju. Slično očekivanje postojalo je i za Prijedor, gdje je Blanuša imao snažnu podršku prilikom izbora za predsjednika stranke. Bez ozbiljne organizacije na terenu, smatra Nešković, teško je očekivati značajniji izborni rezultat.
Na kraju, ostaje dilema koja će odgovor dobiti tek nakon izbora. Da li će birači zanemariti unutrašnje sukobe i glasati za SDS kao političku alternativu vlasti ili će upravo podjele, nesuglasice i borba oko kandidatskih lista ostaviti najdublji trag na konačnom rezultatu?
Jedno je sigurno – politička snaga nijedne stranke ne mjeri se samo brojem kandidata koje prijavi, već i sposobnošću da pred izbore sačuva unutrašnje jedinstvo. A upravo na tom ispitu SDS ovog puta djeluje ranjivije nego što bi opoziciji bilo potrebno u izbornoj godini.
