Skoro 24.000 zaposlenih u institucijama BiH

Prijedlog novog budžeta institucija Bosne i Hercegovine predviđa zapošljavanje gotovo 2.000 novih radnika, čime bi ukupan broj zaposlenih u zajedničkim institucijama mogao da dostigne oko 24.000.

Na to je upozorio delegat SDS-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Želimir Nešković, navodeći da će za plate zaposlenih biti izdvojeno gotovo 950 miliona KM, dok je za ostala primanja i troškove zaposlenih planirano više od 210 miliona KM.

Nešković smatra da ovakva budžetska politika pokazuje da vlast prednost daje povećanju administracije umjesto efikasnijem upravljanju javnim sredstvima i rješavanju problema sa kojima se građani svakodnevno suočavaju.

– Umjesto racionalizacije javne uprave, prioritet je novo zapošljavanje i širenje administrativnog aparata, a ne unapređenje rada institucija – poručio je Nešković.

On ističe da je posebno zabrinjavajuće što se broj zaposlenih u institucijama povećava u vrijeme kada se BiH suočava s odlaskom stanovništva i hroničnim nedostatkom radne snage u privredi.

– Ostaje pitanje zbog čega je potrebno angažovati još skoro 2.000 službenika i ko će finansirati toliki administrativni aparat u narednim godinama – naveo je Nešković.

Kao primjer navodi Srbiju, koja ima približno dvostruko više stanovnika od Bosne i Hercegovine, a prema dostupnim podacima u njenim ministarstvima, agencijama, direkcijama, sekretarijatima i pratećoj administraciji zaposleno je oko 26.000 ljudi.

Slična je situacija i u Hrvatskoj, članici Evropske unije, gdje ukupan broj zaposlenih u državnoj upravi iznosi nešto više od 22.000.

Kada se, osim zajedničkih institucija BiH, uzmu u obzir entitetske i kantonalne vlade, procjenjuje se da u državnoj administraciji širom BiH radi približno 60.000 zaposlenih.

Prema nezvaničnim informacijama, samo u institucijama Vlade Republike Srpske, republičkim organima uprave, inspektoratima, sekretarijatima i stručnim službama zaposleno je između 10.000 i 12.000 ljudi.

Taj broj dodatno raste kada se uračunaju zaposleni u lokalnim upravama, javnim ustanovama, policiji, pravosuđu, obrazovanju, zdravstvu i javnim preduzećima.

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da je jedan od glavnih razloga velikog broja zaposlenih u institucijama BiH način na koji je organizovan sistem javne uprave.

Prema njenim riječima, pri zapošljavanju se prvenstveno vodi računa o nacionalnoj zastupljenosti, dok stručnost i stvarne potrebe institucija često ostaju u drugom planu.

– Princip raspodjele po nacionalnom ključu potiskuje kriterijume efikasnosti i opravdanosti broja zaposlenih. Dominira formula Bošnjak – Hrvat – Srbin, dok racionalizacija administracije ostaje po strani – ocijenila je Topićeva.

Ona dodaje da javne institucije već godinama predstavljaju prostor za zapošljavanje stranačkih kadrova, zbog čega se rijetko otvara pitanje koliko takav sistem košta poreske obveznike.

– Administrativni aparat postao je važan dio održavanja postojećeg političkog modela i interesa vladajućih struktura – zaključila je Topićeva.