Ako je suditi po porukama njemačkog kancelara Olafa Šolca posle teškog razgovora s Vučićem, pred Srbiju je stavljena “nepristojna ponuda”, pišu mediji.

Reč je o tome, pišu Novosti da se Srbija uslovljava – ulazak u Evropsku uniju u zamenu za sporazum sa Prištinom kojim se faktički priznaje Kosovo, “disciplinovanje” Republike Srpske i odricanje od Rusije.

Naslednik Merkelove, koji očigledno ima namere da Nemačka preuzme palicu u dijalogu Beograda i Prištine, najpre je posle susreta sa premijerom privremenih institucija na KiM Aljbinom Kurtijem rekao da je neupitno da je “Kosovo za Nemačku država i da će Priština dobiti podršku za ulazak u međunarodne institucije”.

Nakon razgovora sa Vučićem naglasio je da je potreban sveobuhvatni sporazum i da sve što je dogovoreno mora da se poštuje. Iz svega ovoga jasno je da je manevarski prostor Srbije prilično sužen i da se maltene postavlja i pitanje: “Treba li pregovori da se vode ako se njihov ishod, makar što se tiče novopečenog moćnog medijatora iz Berlina, unapred zna?

U kom pravcu će dalje ići dijalog, sada je nepoznanica. Posle neformalne večere u Berlinu Vučića, Kurtija i specijalnog izaslanika EU za dijalog Miroslava Lajčaka, zna se samo da će se 13. maja sastati pregovarači Beograda i Prištine, Petar Petković i Besnik Bisljimi, a tema bi trebalo da budu registarske tablice.


Vučić je, sumirajući posetu, prilikom koje se susreo i sa šeficom diplomatije Analenom Berbok, ukazao da Srbija ne može da menja stavove Nemačke ni po pitanju Kosova, a ni po bilo čemu drugom. Na pitanje da li je bilo pritisaka da Srbija prizna Kosovo ili uvede sankcije Rusiji, rekao da su “izjave samo slabije ogledalo onoga što se dešavalo na samom sastanku i da je pozicija Srbije teška i komplikovana”.

“Razgovori su bili teški, ali sam zadovoljan velikim interesovanjem nemačke vlade za razgovore sa Srbijom. Pričali smo o svim važnim pitanjima. Neki delovi nisu bili jednostavni i laki, ali ne može uvek da se izabere lak put. Razgovor na večeri je bio veoma težak. Nemački predstavnici insistirali su da ono što je potpisano u Briselskom sporazumu mora da se sprovede. Nastaviće se razgovori. Direktor Kancelarije za KiM Petar Petković ide u Brisel 13. maja da pokušamo nešto da dogovorimo. Za Beograd je problem to što neki odbijaju da uopšte govore o Zajednici srpskih opština, ali je važno što su svi nemački predstavnici govorili da potpisano mora da se sprovede. Sada vidite da i ono za šta smo bili kritikovani postaje naša tačka oslonca, i da ono za šta su govorili da je loše po nas, sada drugi ne žele da primene”, rekao je u četvrtak Vučić.

Vučić je dodao i da je sve što je Šolc rekao pred novinarima o tome da krivi Milorada Dodika za situaciju u Bosni i Hercegovini, da Srbija treba da prati stav EU o pitanju sankcija Rusiji i šta treba da se uradi oko KiM, rekao i njemu na sastanku, i to u snažnijoj formi. Ipak, istakao je da je “važno razgovarati sa Nemačkom, jer je to najsnažnija evropska zemlja u svakom smislu i za nas najvažnija”.

A, posle Berlina, Vučićeva simultanka sa nemačkim zvaničnicima nastavljena je i u Beogradu. On se sastao sa ministarkom odbrane Kristin Lambreht, koja je ponovila stavove Šolca.

“Mnogo puta govorio sam da podržavamo teritorijalni integritet BiH. Bar 6.000 puta. Zamolio bih vas da malo uđete u naše cipele. Podsećam da 1999. godine nikoga nije interesovao teritorijalni integritet Srbije. Svi kojima su puna usta teritorijalnog integriteta, zaboravljaju na Rezoluciju 1244. Molim vas za samo malo poštovanja prema zemlji u kojoj je ubijeno 82 dece tokom NATO bombardovanja. Mora da se pronađe kompromisno rešenje, a ne nametnuto. Molim vas da jednoj suverenoj zemlji dozvolite da ima pravo da iskaže svoje rezerve prema određenim pitanjima. Nemojte da nam branite da imamo pravo na sopstveni stav i mišljenje”, istakao je predsednik odgovarajući na pitanje Dojče velea o pozicijama Srbije.


Kurti je posle “berlinske epizode” nastavio po svome. Istakao je da “nema napretka u dijalogu, jer se Beograd nije udaljio od bivšeg predsednika Srbije Slobodana Miloševića, niti od lidera Rusije Vladimira Putina i da Vučić ne menja stav o zahtevu za međusobno priznavanje”:

“Stavovi predsednika našeg severnog suseda su stari i moje insistiranje je naravno na sporazumu koji je obavezujući, u potpunosti normalizuje odnose naše dve zemlje, fokusirajući se na međusobno priznavanje. Ali u tom pogledu ne mogu da kažem da postoji napredak. Već je i međunarodnim faktorima jasno da je Srbija ta koja mora da se promeni, da bismo imali rešenje za sporazum”, rekao je Kurti.

On je u intervjuu za Dojče vele rekao da treba da se izvrši pritisak da Beograd mora da prihvati kosovska dokumenta zbog stvaranja zajedničkog regionalnog tržišta koje podrazumeva Berlinski proces. Na pitanje da li može da prihvati formiranje Zajednice srpskih opština, istakao je da “trenutni odnosi sa Beogradom nisu normalni i da ih treba normalizovati”.

Politički analitičar Dragomir Anđelković kaže, za “Novosti”, da poruke Šolca, na prvo slušanje, nisu tako negativne kako je očekivano, ali da tu leže potencijalne zamke:

“Šolc evidentno želi da obnovi proces tzv. normalizacije odnosa između Beograda i Prištine zbog krize na istoku Evrope. Očigledno je da je to zadatak koji je Nemačka preuzela na sebe u ime Zapada, a takav proces, po njihovim shvatanjima, može da se završi samo na jedan način – da Srbija prizna Kosovo. Mi ne možemo to da prihvatimo, ni formalno ni neformalno ne možemo da priznamo KiM, to bi za nas bila kapitulacija i uvod u novo razbijanje Srbije, jer bi se posle toga pritisak preneo na druge tačke, od Vojvodine, Raške oblasti do RS. Krenuli bi u razbijanje tzv. srpskog faktora i tu moramo da držimo liniju odbrane, odnosno da ne pristajemo na ulazak Kosova u UN i da ne dozvolimo da jača prisustvo Prištine na severu.”

Anđelković, pak, ukazuje da nam se isplati da, kao što oni sa nama igraju igre mačke i miša, i mi donekle učestvujemo u toj igri kako bismo kupovali vreme dok se stvari ne smire na istoku Evrope.

“Ako frontalno odbijamo bilo kakve pregovore, krenuće na nas đonom. Treba da učestujemo u igri, ali ne da dajemo ustupke, treba retorički da nastupamo “ružičasto”, kao što i oni rade, ali da budemo čvrsti tokom samog procesa.”

Sagovornik Novosti predviđa da će Berlin probati da za kratko vreme privoli Kurtija da formira ZSO, ali tako da ona više podseća na nevladinu organizaciju, bez konkretnih izvršnih ovlašćenja. Onda će to da nam nude kao kompenzaciju za naše dalje približavanje Zapadu i odricanje od Rusije. Anđelković smatra da bi, ukoliko Srbija tako nešto prihvati, Zapad posle toga zahtevao priznavanje Kosova i preko noći tehničke pregovore pretvorio u statusne.