Šta Dodiku još stoji na putu do Vlade

Pobjeda SNSD-a na opštim izborima ponovo je otvorila pitanje može li Milorad Dodik preuzeti Vladu Republike Srpske, kako je pominjao u kampanji. Politička podrška nije jedini uslov. Dok su na snazi pravne posljedice pravosnažne presude koju je prošle godine donio Sud BiH, onemogućen je da preuzme premijersku funkciju, piše BL Portal.

Pomilovanje je jedna od zakonskih mogućnosti da se prepreka ukloni. Računica po kojoj bi to mogli sami izglasati srpski i hrvatski član Predsjedništva nailazi na tumačenje da je, prema važećem Poslovniku, potreban konsenzus sva tri člana.

Ognjen Tadić, Dodikov pravni i politički savjetnik, smatra da povratak nije nemoguć, ali da prvo moraju biti ispunjeni formalni uslovi. „Da bi se stvarno to desilo, morali bi se ispuniti formalni uslovi koji se odnose na prekid pravnih posljedica, što nije nemoguće“, rekao je. Predizbornu najavu posmatra i kao odgovor na kampanju Draška Stanivukovića, koji je nastupao sa porukom „Sigurno premijer“. „Nakon toga Stanivukovićeva kampanja de facto nije vrijedila ništa“, rekao je. Smatra da bi izbor za premijera mogao biti poruka o samostalnosti institucija i da bi Narodna skupština trebalo da prekine praksu koju ocjenjuje kao antidejtonsku. „Time bi se pokazalo da protivpravno nametanje zakona od strane Kristijana Šmita i odluke neustavnog Suda BiH ne mogu imati trajne posljedice i da je od presudnog interesa da se pojavi politički autoritet, kakav jeste Narodna skupština, koja prekida tu antidejtonsku praksu“, zaključio je.

Akademik Vitomir Popović smatra da trenutno nema pravnih uslova, a izlaz vidi u pomilovanju. „Formalno-pravno nije moguće da Milorad Dodik postane premijer Republike Srpske. Međutim, ukoliko se dobije pomilovanje od strane srpskog i hrvatskog člana Predsjedništva BiH, onda se time omogućava da Srpska ima za premijera Dodika“, rekao je.

U tom dijelu, po tumačenju drugih, postoji prepreka. Član 43. Poslovnika propisuje da Predsjedništvo konsenzusom odlučuje o poslovima koje mu prenese Parlamentarna skupština. Ovlašćenje za pomilovanje dodijeljeno mu je zakonom na nivou BiH, pa podrška dva člana, uz protivljenje trećeg, nije dovoljna. Tako je javno objasnio i ministar pravde Davor Bunoza, a isto je naglasio pravnik Damir Sakić.

Scenario sa dva glasa pominjao je u finišu kampanje Slaven Kovačević, tvrdeći da bi pobjeda Željke Cvijanović i Darijane Filipović omogućila pomilovanje odnosom dva prema jedan. Prema preliminarnim rezultatima, saziv bi trebalo da čine Cvijanovićeva, Filipovićeva i Denis Bećirović. Sastav jeste povod za kalkulacije, ali rezultat ne mijenja način odlučivanja. Bećirović je poručio da pitanje do sada nije došlo pred Predsjedništvo i da bi ga, ako uđe u proceduru, ozbiljno razmotrili, ali je izrazio želju da do toga ne dođe. Ni promjena Poslovnika nije jednostavna: član 52. predviđa da se i Poslovnik i izmjene usvajaju konsenzusom.

Kod pomilovanja dovoljno je da jedan član uskrati saglasnost. Za odluke kod kojih Ustav dopušta preglasavanje postoji zaštita vitalnog interesa: bošnjački član može u roku od tri dana osporiti odluku, a protivljenje mora potvrditi dvotrećinska većina bošnjačkih delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije u roku od deset dana.

Zakon omogućava ukidanje ili skraćivanje zabrane vršenja dužnosti i određenih pravnih posljedica. Za premijersko mjesto presudno je šta piše u odluci: morala bi ukloniti zabrane koje sprečavaju preuzimanje funkcije. Samo oslobađanje od kazne to ne rješava. Postupak počinje molbom osuđenog ili drugog ovlašćenog lica. Molba ide Ministarstvu pravde, koje pribavlja podatke i prijedlog dostavlja Predsjedništvu. Podnošenje ne zaustavlja izvršenje sankcije.

Politikolog Filip Matić mogućnost ne isključuje, ali je vezuje za uklanjanje prepreka. „Odgovor je da. Može da bude premijer, uz mnogo uslova“, rekao je. „Kako stvari stoje, po slovu važećih zakona, odluka je čista, a Dodik ne može obavljati javnu funkciju“, naglasio je. Politički dogovori morali bi imati pravno uporište, a još je rano govoriti ko preuzima Vladu.

Pomilovanje nije jedina mogućnost. Krivični zakon predviđa i amnestiju, kojom se mogu ukinuti određene posljedice. Za djela iz tog zakona daje je Parlamentarna skupština, što zahtijeva odluku oba doma. Sud može odlučiti o prestanku određenih zabrana, ali je za ukidanje posljedice koja se sastoji u zabrani sticanja prava propisan rok od tri godine od izdržane, zastarjele ili oproštene kazne. Taj rok nije protekao. Promjenu bi mogla donijeti i odluka nadležnog suda kojom bi presuda bila ukinuta. Apelacija Ustavnom sudu nije uklonila osudu: Sud je 4. novembra 2025. odbio prigovore na pravičnost postupka i druge razmatrane povrede.

Ako bi prepreka ipak bila uklonjena, predsjednik Srpske predlaže mandatara, a Vladu bira većina od ukupnog broja poslanika, najmanje 42 glasa u skupštini sa 83 poslanika, a njih Dodik nesumnjivo ima. „Malo je preuranjeno govoriti o tome. Moramo da vidimo kako će se odvijati stvari, prije svega u Federaciji, pa onda vidjeti na koji način, na kojim pravnim osnovama će ići Republika Srpska“, zaključio je Matić.