Šta velika promjena u Njemačkoj znači za BiH
Njemačka će od 1. januara naredne godine prepoloviti godišnju kvotu za radnike sa zapadnog Balkana sa 50.000 na 25.000. Građanima BiH to može suziti odlazak na rad, a domaćim poslodavcima ostaviti više radne snage.
Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva u Privrednoj komori RS, smatra da smanjenje neće imati veliki uticaj na domaću privredu.
„To je ohrabrujuće iz jednog prostog razloga – ti radnici se povlače direktno iz naših firmi, iz naših privrednih društava, i odlaze da rade u Njemačku i na njemačkom sistemu. Međutim, realno mislim da Njemačka nema ni kapacitet da povuče toliki broj pravih radnika.“
Eventualno manje odlazaka moglo bi pomoći domaćoj privredi, ali prvo treba vidjeti koliko je radnika zaista otišlo prethodnih godina. „Možda su samo oni prilagodili mogućnostima i stvorili jednu bombastičnu izjavu da smanjuju broj ljudi koje će odvoditi, a u suštini ni Njemačka nema toliki broj radnika koji bi mogla da povuče.“
Ekonomista Igor Gavran ističe da bi smanjenje moglo dodatno suziti prilike za zapošljavanje dijela građana BiH.
„Naći će se još manje prilika za zapošljavanje i ostvarivanje prihoda. Neke bi to moglo podstaći, ili natjerati, kako god da na to gledamo, na prihvatanje nepovoljnijih uslova rada i nižih primanja u Bosni i Hercegovini, dok će se drugi samo preorijentisati na traženje posla u nekim trećim zemljama.“
Veliki broj građana već ima dugoročni boravak u Njemačkoj pa se neće vraćati, a dio će i dalje pokušavati da ode, uključujući rad na crno. Sve je, kaže, prije svega odraz loše ekonomske situacije u Njemačkoj. Kompanije otpuštaju radnike i zatvaraju fabrike, pa je logično da prioritet dobiju vlastiti građani.
Jačanje partija koje se protive useljavanju moglo bi dugoročno dodatno smanjiti mjesta za strance. Za građane BiH najbolje bi bilo više radnih mjesta s pristojnim uslovima u vlastitoj zemlji.
Centralno udruženje njemačkog građevinarstva upozorava da bi smanjenje kvote moglo otežati projekte. Oko 30 odsto radnih viza za zapadni Balkan ide u građevinu. Predsjednik Feliks Paklepa kaže da na njemačkim gradilištima svaki sedmi zaposleni ima strani pasoš. Ako kvota bude prepolovljena, građevinarstvo bi do kraja 2026. moglo ostati bez oko 8.000 radnika.
Regulativa obuhvata Albaniju, BiH, Crnu Goru, samoproglašeno Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Srbiju. Kvota je 2024. povećana sa 25.000 na 50.000, a sada se vraća na raniji nivo. Njemačko građevinarstvo traži da ostane najmanje 50.000, uz brže izdavanje viza, prenose Nezavisne.
