Politika

Stevandić: Gardiste ne smije niko zloupotrebljavati, rješenje je u boračkoj sabornosti

Stevandić: Gardiste ne smije niko zloupotrebljavati, rješenje je u boračkoj sabornosti

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić obratio se poslanicima na 19. redovnoj sjednici, ocijenivši predložene izmjene zakona o boračkim pravima kao istorijski presedan i upozorivši na opasnost od političkog instrumentaliziranja ove teme..

“Ono što mene jako puno brine — znam, proći će ova skupštinska rasprava, ovdje svako hoće da napravi neki svoj marketing, ali treba sutra ove pare obezbjeđivati i isplaćivati”, poručio je Stevandić.

Predsjednik skupštine podsjetio je da ni jedna ranija vlada ni skupštinska većina nisu dostigle ovaj nivo finansijske posvećenosti boračkoj populaciji. Iznos od 570 miliona maraka, istaknuo je, čini blizu 10% budžeta Republike Srpske — omjer bez presedana od osnivanja države. Ovaj potez Vlade karakterisao je kao hrabar, ali i kao teret koji će se osjećati u godinama koje dolaze.

“U Titinoj državi je bilo oko 1,2% budžeta za boračko-invalidsku zaštitu. Ni jedan MMF i ni jedna EBRD, niko ne bi odobrilo”, rekao je Stevandić, dodavši da međunarodne finansijske institucije nikada nisu blagonaklono gledale na visoku razinu boračke zaštite, te da će ta činjenica sigurno nositi svoje posljedice.

Stevandić je naglasio da zakon nije nastao u vakuumu, već kao rezultat dugotrajnog dijaloga između Boračke organizacije, radnih grupa i Vlade. “Boračka organizacija je imala radnu grupu, pa razgovarala sa Vladom. Ovo je rezultat svih nas”, rekao je, skinutavši kapu onima koji su cijeli proces proveli do kraja. Kao posebno značajno izdvojio je to što su u novim rješenjima po prvi put obuhvaćeni i borci Republike Srpske Krajine.

Posebno je pohvalio uvođenje duplih iznosa boračkog dodatka za borce starije od 65 godina bez drugih primanja, naglasivši da to “niko prije godinu dana nije ni očekivao, nije sanjao, nije niko ni tražio”. Taj detalj, prema njegovim riječima, nije bio dio inicijalnih zahtjeva Boračke organizacije, nego plod pregovora i razumijevanja stvarne situacije te kategorije stanovništva.

Izdvojio je i konkretan primjer koji je, rekao je, moguće replicirati i bez zakonskih intervencija. Dogovorom sa UKC-om Banja Luka, realizovanim u koordinaciji sa Boračkom organizacijom i njenim predsjednikom Radanom Ostojićem, uvedeno je pravilo da borci nemaju liste čekanja na preglede i tretmane.

“Nema liste čekanja za borce. Nema 15 dana, nema tri dana. Boračka organizacija nama dostavlja spisak — mi sutra zovemo”, objasnio je Stevandić, pohvalivši direktora UKC-a dr Šobota i pozvavši druge bolnice da usvoje isti model.

Stevandić je apelirao na sve učesnike rasprave da se suzdrže od pokušaja sukobljavanja pojedinih boračkih kategorija. Posebno je upozorio na slučaj gardista — oko 1.600 bivših vojnika čija specifična borbena iskustva zahtijevaju poseban tretman — naglasivši da se to pitanje mora rješavati unutrašnjim mehanizmima Boračke organizacije, a ne skupštinskim nadmetanjem.

“Ne smije niko gardiste da zloupotrebljava kao neku vrstu svog marketinga na svim njihovim manifestacijama”, rekao je Stevandić, dodavši da je odgovornost za teške uslove u kojima su mladi gardisti služili u prvom redu bila na komandantima, ali da je taj period zatvoren i da ga valja priznati kao dio zajedničke istorije.

Predsjednik skupštine osvrnuo se i na kulturu sjećanja, ocijenivši da nikada do sada nije bilo više filmova, spotova i akademija posvećenih odbranom periodu. Paradoksalno, rekao je, sve to se dešava “u uslovima koji su prilično nemogući i klimavim — do juče smo bili na potjernicama”.

Na kraju obraćanja, Stevandić je podsjetio na trojicu poslanika prvog saziva Narodne skupštine koji su poginuli tokom rata — Milovana Biloševića, ubijenog snajperom dok je pomagao ranjeniku, Gojka Garića, poginulog na Doboju, i Gorana Zekića, ubijenog u zasjedi između Srebrenice i Zalazja. Njihove biste stoje u holu skupštinske zgrade, a Stevandić je ocijenio da bi završetak ovog zakonodavnog procesa bio pravi trenutak da im se oda i formalno institucionalno priznanje.

“Trebalo bi da ovaj proces nastavimo u tom vrstom poštovanja — a to poštovanje podrazumijeva da ne budemo eksperti koji će reći šta ne valja, nego šta da dogradimo”, zaključio je predsjednik skupštine.