Stevandić: Ustavni sud BiH pokušao da ospori pravo Srpske na raspravu o ustavu
Tokom 2025. godine širom Republike Srpske održane su javne rasprave o nacrtu novog ustava, a među ključnim pitanjima našli su se povratak prenesenih nadležnosti, jasnije definisanje zakonodavnih i imovinskih pitanja, status Brčko distrikta, kao i pitanje glavnog grada i prijestonice Republike Srpske. U radnoj verziji pominjalo se i ukidanje Vijeća naroda Republike Srpske te uvođenje Vojske Republike Srpske.
Tema novog ustava ponovo je otvorena u martu ove godine, kada je Ustavni sud BiH odlučivao po zahtjevu 11 članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i zaključio da Odluka o utvrđivanju Nacrta ustava Republike Srpske nije u saglasnosti sa pojedinim odredbama Ustava BiH. Nakon toga uslijedilo je novo zatišje u javnosti.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić poručuje da je Republici Srpskoj potreban novi ustav i da je najvažnije što je cijeli proces otvorio široku javnu raspravu u kojoj su učestvovali građani, pravnici, boračke organizacije i brojne institucije.
“Ono što smo mi doživjeli je jedna vrsta pokušaja da se stavi Nacrt ustava van snage odlukama Ustavnog suda BiH”, rekao je Stevandić.
Prema njegovim riječima, reakcije na sam nacrt pokazale su da se Republici Srpskoj osporava čak i pravo da vodi raspravu o najvažnijim političkim i pravnim pitanjima.
“To je već prešlo u sferu da kažemo da će nam jednog dana pokušati donositi odluke i o emocijama. U svakom slučaju, tamo postoji neka vrsta paranoje da je sve što mi radimo povezano sa nezavisnošću, tako da je i taj ustav vjerovatno sa te strane bio tretiran kao ustav o nezavisnosti, što nije tačno”, naveo je Stevandić.
On ističe da je zadovoljan onim što je do sada urađeno na kreiranju novog ustava, navodeći da je prikupljen veliki broj prijedloga i materijala, ali da je bilo potrebno racionalno pristupiti daljim koracima nakon odluka Ustavnog suda BiH.
“Na nama je da ne padnemo u neku zamku. Kao što smo demaskirali Kristijana Šmita, tako ćemo demaskirati i postavku na kojoj se temelji rad Ustavnog suda BiH. Novi ustav je potrebno donositi na način da je to rezultat javne rasprave udruženja, građana, sve ono što smo mi pokrenuli, a na šta je Ustavni sud BiH reagovao kao da žive u srednjem vijeku”, kazao je Stevandić.
Predsjednik Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica rekao je da za upućivanje prijedloga novog ustava nije bilo moguće obezbijediti potrebnu dvotrećinsku većinu zbog protivljenja opozicije.
“Mi smatramo da treba donijeti takav ustav koji bi bio bazično usklađen sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, koji bi podrazumijevao povratak izvornih nadležnosti Republike Srpske”, rekao je Mazalica.
Važeći Ustav Republike Srpske donesen je 28. februara 1992. godine, a u Republici Srpskoj se već duže vrijeme vodi rasprava o potrebi donošenja novog ustava, uz obrazloženje da je postojeći kroz brojne izmjene postao složen za tumačenje i primjenu.
