Stručnjaci upozoravaju: Građani i privreda platiće cijenu povratka na sivu listu

Povratak Bosne i Hercegovine na sivu listu Manivala ponovo je otvorio pitanje efikasnosti domaćih institucija u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Prema ocjenama međunarodnih tijela, BiH nije pokazala dovoljan nivo aktivnosti u sprovođenju standarda koji se odnose na zaštitu finansijskog sistema.

Iako su vlasti imale više prilika da ispune tražene obaveze i otklone nedostatke, evropske institucije zaključile su da napredak nije bio dovoljan. Zbog toga je BiH ponovo svrstana među zemlje koje se nalaze pod pojačanim nadzorom.

Dio političara pokušao je da umanji značaj ove odluke, ali predstavnici privrede, bankarskog sektora i ekonomski stručnjaci upozoravaju da posljedice neće biti zanemarljive. Očekuje se da međunarodne finansijske transakcije budu sporije, složenije i skuplje nego do sada.

Nakon odluke Manivala, Centralna banka BiH i entitetske agencije za bankarstvo zajednički su saopštile da je bankarski sektor stabilan, adekvatno kapitalizovan i sposoban da odgovori na izazove. Međutim, stručnjaci ističu da stabilnost sistema ne znači i izostanak negativnih efekata koje nosi status zemlje na sivoj listi.

Posljedice bi mogli osjetiti i građani i privreda. Od onlajn kupovine do međunarodnog poslovanja kompanija, dodatne provjere i procedure mogle bi dovesti do povećanja troškova i usporavanja platnog prometa.

Predstavnici vlasti u Republici Srpskoj smatraju da odgovornost za ovakav ishod snose institucije u Federaciji BiH. Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić izjavio je da je Srpska ispunila sve potrebne obaveze, dok su, prema njegovim riječima, nadležni organi u Federaciji propustili da sprovedu potrebne reforme.

Sličan stav iznio je i Gojko Pavlović, docent na Fakultetu pravnih nauka Univerziteta za poslovne studije u Banjaluci i član Koordinacionog tijela za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti pri Savjetu ministara BiH. On navodi da je Republika Srpska još 2019. godine stvorila uslove za uspostavljanje registra stvarnih vlasnika, dok u Federaciji BiH i Brčko distriktu ta oblast, prema njegovim riječima, nije adekvatno uređena.

Pavlović objašnjava da Manival procjenjuje dvije ključne oblasti. Prva se odnosi na usklađenost domaćih propisa sa međunarodnim preporukama, dok druga ocjenjuje koliko se ti standardi zaista primjenjuju u praksi.

Prema njegovim riječima, BiH je uglavnom zadovoljila zakonodavni dio, ali nije ostvarila dovoljno dobre rezultate kada je riječ o praktičnoj primjeni propisa. Upravo zbog toga država je dobila negativne ocjene u segmentima koji se odnose na efikasnost sprovođenja mjera.

Ekonomski analitičar Igor Gavran smatra da problem nije u zakonima, već u nedostatku političke volje da se postojeći propisi dosljedno primjenjuju. On tvrdi da institucije nisu pokazale dovoljan stepen odlučnosti u procesuiranju slučajeva povezanih sa finansijskim kriminalom.

Pavlović odbacuje takve tvrdnje, navodeći da se radi o političkim ocjenama, te podsjeća da se finansijske aktivnosti politički eksponiranih lica nadziru strožije nego kod ostalih građana.

Jedna od glavnih primjedbi Manivala odnosi se na mali broj pravosnažnih presuda za pranje novca povezanih sa političkom korupcijom, organizovanim kriminalom i poreskim utajama. Kao rješenje preporučuje se istovremeno vođenje finansijskih istraga uz krivične postupke kako bi nezakonito stečena imovina mogla biti identifikovana i oduzeta.

Ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić ocijenio je da će odluka Manivala donijeti određene poteškoće, ali da je važno što BiH nije završila na crnoj listi. On je podsjetio da se na sivoj listi nalaze i pojedine evropske zemlje, te naglasio da takav status ne znači blokadu poslovanja.

Amidžić je istovremeno poručio da su pojedini zahtjevi koji se postavljaju pred BiH povezani sa pitanjima nadležnosti, što je izazvalo dodatne političke polemike.

S druge strane, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić optužio je ministre iz SNSD-a da su svojim djelovanjem doprinijeli povratku zemlje na sivu listu.

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da su reakcije političara pokazale visok nivo međusobnog optuživanja i izbjegavanja odgovornosti. Prema njenoj ocjeni, građanima se pokušava predstaviti kao uspjeh činjenica da BiH nije završila na crnoj listi, iako je povratak na sivu listu ozbiljan signal o problemima u funkcionisanju institucija.

Ona zaključuje da odgovornost nije moguće pripisati samo jednoj strani, te da politički sukobi i blokade godinama sprečavaju efikasno rješavanje pitanja koja direktno utiču na privredu, finansijski sistem i svakodnevni život građana.