Stvarna politička moć u Bosni i Hercegovini koncentrisana u rukama oko tri hiljade uticajnih ljudi

U svakoj zemlji, bilo da se smatra demokratskom ili autoritarnom, postoji grupa ljudi za koje se osnovano može reći da imaju ključni uticaj na događaje i procese u društvu. Iako je nemoguće napraviti precizan spisak koji bi na naučno utemeljen način mogao pokazati koliko uticajnih ljudi postoji u BiH, može se napraviti gruba procjena koja bi dala predstavu o tome koliko ljudi u BiH stvarno utiče na društvene prilike i svakodnevicu miliona građana. Kako bismo pokušali doći do okvirne cifre, izdvojili smo tri osnovne kategorije. Prvu čine političke stranke i njihovi organi, drugu javna preduzeća i organizacije od javnog interesa koje se barem djelimično finansiraju iz budžeta, a treću privatni biznis, nevladine organizacije i novinari koji svojim javnim angažovanjem ili djelovanjem mogu suštinski uticati na donošenje odluka i ključne društvene procese.

Kada je riječ o političkim strankama, u BiH postoji dvadesetak velikih političkih organizacija koje imaju predstavnike u državnim, entitetskim i kantonalnim organima. Iako stranački organi ne funkcionišu na identičan način, može se reći da u svakoj stranci postoji pedesetak ljudi koji zauzimaju ključne pozicije i imaju značajno prisustvo u javnom i političkom životu. Na primjer, u najužem rukovodstvu obično se nalazi pet do deset ljudi. Kada se tome dodaju premijeri i ministri u vladama, kao i regionalni funkcioneri koji imaju uticaj u većim sredinama u BiH, može se doći do ove okvirne cifre. To bi značilo da u BiH ima oko hiljadu ljudi koji kroz stranačke funkcije imaju direktan pristup javnim institucijama ili preko stranačkih organa mogu na njih uticati.

Prema studiji Međunarodnog monetarnog fonda iz 2019. godine o javnim preduzećima u BiH, navedeno je da u zemlji postoji između 200 i 300 kompanija, poput elektroprivrednih preduzeća, vodovodnih sistema, putarskih kompanija i sličnih javnih preduzeća na svim nivoima vlasti, od državnog do opštinskog, čije kadrove određuju političke stranke i njihovi saveznici. Ako bismo uzeli okvirnu procjenu da u svakoj od njih postoji između pet i deset ljudi koji donose ključne odluke, dolazimo do dodatnih hiljadu do tri hiljade ljudi koji imaju značajan uticaj na političke i društvene procese. Treća kategorija najteža je za procjenu jer je veoma teško definisati koje organizacije, mediji i privatne kompanije mogu u dovoljnoj mjeri uticati na politiku da bi se moglo smatrati da imaju suštinski uticaj. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u zemlji postoji oko 400 preduzeća s više od 250 zaposlenih i nešto manje od 200 s godišnjim prihodom većim od sto miliona maraka. Međutim, ovdje su uključena i javna i privatna preduzeća, pa iz ove grupe treba izdvojiti preduzeća koja smo već nabrojali, a koja stranke direktno kontrolišu. Važno je takođe naglasiti da se predstavnici privrednih komora u BiH obično žale da nemaju dovoljan uticaj na ono što se dešava u zemlji i često ističu da odluke koje vlasti donose imaju štetan uticaj na njihovo poslovanje, kao, na primjer, kada se povećavaju minimalne plate bez uzimanja u obzir mišljenja ljudi iz privrede. Zato bi se moglo zaključiti da je relativno mali broj ljudi u ovoj grupi koji imaju moć da zaustave određene javne politike ili utiču na usvajanje nekih mjera, za razliku od ekonomski razvijenijih zemalja, u kojima se interesima privrede i privrednika pridaje veći značaj.

Još je teže doći do broja ljudi iz nevladinog sektora čiji angažman može dovesti do krupnih promjena. Proteklih godina imali smo primjere pokreta poput „Pravde za Davida“ i „Pravde za Dženana“, koji, uprkos podršci stotina hiljada građana, nisu uspjeli značajnije uticati na političke procese. Među organizacijama koje imaju značajan uticaj na društvo vjerovatno su najuticajnije vjerske organizacije, sportska udruženja i organizacije vojnih veterana. Međutim, u BiH se često pokazalo da je uticaj obrnut – da politika kroz odluke o dodjeli novca iz budžeta može barem u nekima od njih postaviti kadrove koji će joj biti lojalni i neće samostalno kreirati javne politike, već će biti apologete aktuelne vlasti koja pomaže njihovo finansiranje. Iz svega se može zaključiti da su u BiH ipak i dalje najvažniji čelni predstavnici političkih stranaka i javnih preduzeća, posebno onih koja zapošljavaju veliki broj ljudi i na taj način mogu uticati i na izbore. Iz toga proizlazi gruba procjena da u zemlji postoji oko tri hiljade ljudi koji imaju presudan uticaj na odluke koje se tiču približno tri miliona građana, od kojih većina uglavnom prihvata ono što politika odluči, čak i kada se radi o odlukama koje joj direktno idu na štetu, prenose Nezavisne.