Sudija iz BiH, u Sudu za ljudska prava, punih pet godina u tehničkom mandatu
Pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu već gotovo pet godina traje situacija u kojoj BiH nije imenovala novog sudiju, zbog čega Faris Vehabović nastavlja da obavlja funkciju u produženom, odnosno tehničkom mandatu. U međuvremenu, proces izbora njegovog nasljednika više puta je bio neuspješan, dok su posljednji pokušaj dodatno zakomplikovale nesuglasice u vezi sa dokumentacijom upućenom Savjetu Evrope.
Tokom svog mandata Vehabović je učestvovao u odlučivanju u više predmeta koji su izazvali značajnu pažnju javnosti u BiH, uključujući presude poput “Pilav”, “Zornić”, “Baralija”, “Pudarić” i drugih. Dio političkih aktera u Republici Srpskoj smatra da su pojedine odluke Suda doprinijele jačanju koncepta građanske države, dok su ih predstavnici političkog Sarajeva ocjenjivali kao doprinos zaštiti ljudskih prava i otklanjanju diskriminacije.
Proces izbora novog sudije iz BiH do sada je više puta zaustavljan. Prvi konkurs iz 2020. godine nije okončan izborom jer su se prijavile isključivo kandidatkinje, dok Savjet Evrope insistira da lista kandidata, po pravilu, obuhvati oba pola. Naredni konkursi nisu završeni imenovanjem iz različitih proceduralnih razloga, uključujući pitanja u vezi sa konkursnom dokumentacijom i primjenom propisa.
Posljednji postupak otvorio je i pitanje uloge Ministarstva inostranih poslova BiH. Nakon što je Predsjedništvo BiH utvrdilo rang-listu od tri kandidata, Savjet Evrope vratio je dokumentaciju na doradu zbog izmjena koje su izvršene prije njenog upućivanja.
Ministar inostranih poslova Elmedin Konaković odbacio je tvrdnje da je sadržaj dokumenta mijenjan.
“Mi smo samo zbog Zakona o zaštiti ličnih podataka morali, kako zakon nalaže, dio potpuno druge materije zatamniti ili korigovati. Nikakvih izmjena nije bilo”, rekao je Konaković.
Govoreći o ulozi Ministarstva, dodao je da ono prosljeđuje dokumentaciju nadležnim institucijama, ali da u određenim situacijama procjenjuje da li bi određeni materijali mogli nanijeti štetu interesima BiH.
Opozicioni i pojedini pravni stručnjaci smatraju da Ministarstvo nije imalo ovlaštenje da interveniše u aktu koji je usvojilo Predsjedništvo BiH, te očekuju da nadležne institucije utvrde da li je u tom procesu bilo nepravilnosti.
Rad Farisa Vehabovića i ranije je bio predmet polemika. Kritike su se odnosile na njegove javne istupe i tekstove u kojima je komentarisao ustavno-pravna pitanja u BiH, kao i na njegovo učešće u pojedinim predmetima pred Evropskim sudom za ljudska prava.
U javnosti se posebno izdvajao predmet “Slaven Kovačević protiv BiH”. Kritičari su ukazivali da je Vehabović učestvovao i u donošenju prvostepene presude i kasnije u radu Velikog vijeća koje je odlučivalo po žalbi, dok su iz Suda navodili da je postupano u skladu sa pravilima te institucije.
“Osjećam obavezu da kada se razgovara o BiH, tu bude neko iz BiH, a ne da tu bude prazna stolica i da niko ne progovori bilo šta o BiH”, izjavio je ranije Vehabović.
Pitanja su otvorena i nakon što je Evropski sud za ljudska prava odbacio apelaciju bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika kao nedopuštenu. Dio stručne javnosti problematizovao je činjenicu da je predmet razmatrao sudija pojedinac, kao i relativno kratko vrijeme u kojem je donesena odluka u odnosu na trajanje drugih postupaka pred Sudom.
“Čini se da je Evropski sud za ljudska prava propustio priliku da uđe u suštinu ove apelacije i riješio je na način da je upotrijebio sudiju pojedinca. Dakle, izvan svakog pravnog okvira će ostati šta je zapravo suština ovoga predmeta”, rekao je profesor Fakulteta političkih nauka Nevenko Vranješ.
Dok se čeka nastavak procedure izbora sudije iz BiH, ostaje otvoreno pitanje kada će Savjet Evrope dobiti novu, proceduralno usaglašenu listu kandidata, čime bi bio okončan višegodišnji tehnički mandat sadašnjeg predstavnika BiH u Evropskom sudu za ljudska prava.
