Suprotno predviđanjima, skeneri smanjili broj nevažećih glasačkih listića
Iako se predviđalo da će zbog novih tehnologija i komplikovanijeg glasanja na izborima 2026. biti više nevažećih listića, to se nije desilo. Broj je čak smanjen u odnosu na 2022, prenose Nezavisne.
Ipak, broj izašlih birača znatno je manji nego 2022, a treba prebrojati još oko dva odsto glasova.
Na nedavno završenim izborima ukupno je bilo 400.574 nevažeća listića, na prebrojanih malo više od 98 odsto glasova. Na izborima 2022. bilo ih je 485.369.
Prema publikaciji „Analiza nevažećih glasačkih listića – Opšti izbori 2022“, koju je CIK uradio 2023, na tim izborima bilo je 264.782 prazna listića, a po ostalim kriterijumima nevažeće 220.587. Ove godine, po podacima CIK-a, za sve nivoe vlasti bilo je 173.982 prazna listića. Po drugim razlozima nevažećih je bilo 226.592, malo više nego 2022.
Ubjедljivo najviše nevažećih zabilježeno je za Parlamentarnu skupštinu BiH: 46.586 praznih i 76.357 po drugim razlozima.
Najmanje nevažećih bilo je za predsjednika Republike Srpske, 27.383, na prebrojanih 98,03 odsto glasova. Taj listić, uz listić za člana Predsjedništva BiH, bio je najjednostavniji: birači su popunjavali kružić ispred imena. Sličan broj, kad je o Republici Srpskoj riječ, zabilježen je za predsjednika i člana Predsjedništva. Ukupno za člana Predsjedništva BiH na nivou cijele zemlje bilo je 61.984 nevažeća listića.
Ahmet Šantić, član Centralne izborne komisije BiH, gostujući na N1 rekao je da podatak od gotovo „400.000 nevažećih listića kada se saberu različiti nivoi vlasti može zvučati dramatičnije nego kada se posmatra po izbornim nivoima“.
Jedan od mogućih razloga, rekao je, jeste to što se prvi put glasalo sa novim tehnologijama i što je forma listića bila drugačija, posebno problem za starije birače.
„CIK tek treba detaljno da analizira na koji način su listići postali nevažeći“, rekao je Šantić.
Prije izbora postojala je bojazan da će novi način glasanja i nove tehnologije znatno povećati broj nevažećih. Birači nisu dobijali standardne listiće sa imenima stranaka i kandidata, nego listiće na kojima je s lijeve strane bila kolona sa nazivima partija, a s desne kolona sa brojevima. Dobijali su i kandidatske liste, praktično samo informativne, da se vidi pod kojim rednim brojem je kandidat.
Da je za skupštine bilo komplikovanije, govori i to da je za Narodnu skupštinu Republike Srpske ove godine bilo 52.972 nevažeća listića, a prije četiri godine „tek“ 37.372.
