Svijet reaguje: Plan za otvaranje Ormuskog moreuza
Gotovo 30 zemalja sastaće se u četvrtak (2. aprila) u nastojanju da izvrše diplomatski i politički pritisak za ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, vitalne plovne rute koja je blokirana američko-izraelskim ratom protiv Irana.
Britanski premijer Kir Starmer rekao je da će virtuelni sastanak kojim predsjedava ministarka vanjskih poslova Ivet Kuper “procijeniti sve održive diplomatske i političke mjere koje možemo preduzeti kako bismo vratili slobodu plovidbe, garantovati sigurnost zarobljenih brodova i pomoraca te nastavili kretanje vitalnih roba”.
Iranski napadi na trgovačke brodove i prijetnja da će ih biti još više zaustavili su gotovo sav promet na plovnom putu koji povezuje Persijski zaliv s ostatkom svjetskih okeana, zatvarajući kritični put za svjetski protok nafte i uzrokujući nagli porast cijena nafte.
Amerika neće biti na sastanku
SAD nije među zemljama koje će biti na sastanku u četvrtak. Tramp je rekao da osiguranje plovnog puta nije američki posao i rekao američkim saveznicima da “idu po svoju naftu”.
Čini se da nijedna zemlja nije voljna pokušati otvoriti moreuz silom dok bjesne borbe, a Iran može ciljati brodove protivbrodskim raketama, dronovima, jurišnim plovilima i minama.
Ali, Starmer je u srijedu rekao da će se vojni planeri iz neodređenog broja zemalja uskoro sastati kako bi radili na tome kako osigurati sigurnost brodova “nakon što borbe prestanu”.
U međuvremenu, 35 zemalja, uključujući Veliku Britaniju, Francusku, Njemačku, Italiju, Kanadu, Japan i Ujedinjene Arapske Emirate, potpisalo je izjavu kojom zahtijevaju od Irana da prestane s pokušajima blokiranja moreuza i obećavaju da će “doprinijeti odgovarajućim naporima kako bi se osigurao siguran prolaz” kroz plovni put.
Sastanak je početak sastanaka na radnom nivou
Sastanak u četvrtak smatra se prvim korakom, nakon čega će uslijediti “sastanci na radnom nivou” zvaničnika kako bi se dogovorili detalji.
Starmer je rekao da nastavak brodarstva “neće biti lak” i da će zahtijevati “jedinstveni front vojne snage i diplomatske aktivnosti” uz partnerstvo s pomorskom industrijom.
Ideja o međunarodnom naporu podsjeća na međunarodnu “koaliciju voljnih” koja je okupljena, predvođena Ujedinjenim Kraljevstvom i Francuskom, kako bi podržala sigurnost Ukrajine nakon budućeg primirja u tom ratu.
Koalicija je, dijelom, pokušaj da se Trampovoj administraciji pokaže da Evropa čini više za vlastitu sigurnost.
Hitnost jače kontinentalne odbrane pojačana je Trampovim ponovljenim prijedlogom da bi se SAD mogao povući iz NATO-a, prenosi “AsiaOne“.
