Tramp brani napad na Iran dok rastu kritike i globalne posljedice

Američki predsjednik Donald Tramp pokušao je da opravda napad na Iran, nazivajući ga „vojnom operacijom“, dok istovremeno rastu ekonomske posljedice i političke kritike, uključujući i one iz redova njegove Republikanske stranke.

Govoreći na donatorskoj večeri u Vašingtonu, Tramp je izbjegao da koristi riječ „rat“, ističući da bi takva formulacija zahtijevala dodatna odobrenja. „Neću koristiti riječ rat jer kažu da to nije dobro“, rekao je, dodajući da SAD „pobjeđuju u velikom stilu“, uprkos rastu cijena goriva i troškova života.

On je priznao da sukob ima uticaj na svakodnevni život građana, ali je poručio da su kratkoročne posljedice prihvatljive kako bi se spriječilo da Iran razvije nuklearno oružje. Istovremeno, ankete pokazuju rastuće nezadovoljstvo – većina Amerikanaca smatra da su napadi bili pretjerani, dok mnogi strahuju od daljeg rasta cijena energenata.

Kritike dolaze i iz redova republikanaca. Senatorica Lisa Murkowski upozorila je da javnost ne dobija dovoljno informacija o planovima administracije, posebno kada je riječ o mogućem slanju kopnenih trupa. Slične primjedbe iznio je i kongresmen Mike Rogers, naglašavajući da Pentagon nije pružio dovoljno detalja tokom brifinga.

Dodatnu zabrinutost izrazila je i kongresmenka Nancy Mace, koja je poručila da neće podržati slanje američkih vojnika na teren, ukazujući na nesklad između javnih izjava i informacija iz zatvorenih sastanaka.

U međuvremenu, Tramp tvrdi da su pregovori o okončanju sukoba u toku i da je dogovor blizu, iako Iran negira da pregovara. Prema dostupnim informacijama, američki prijedlog uključuje ograničenje iranskog nuklearnog programa i ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, dok Teheran traži prekid neprijateljstava, ratnu odštetu i garancije da neće biti novih sukoba.

Na terenu, sukob se i dalje širi. Iran i dalje ima sposobnost izvođenja napada u regionu, a zatvaranje Hormuškog moreuza dodatno destabilizuje globalno tržište nafte. U napadima i protivnapadima pogođeni su ciljevi širom Irana, uključujući područje Isfahana, dok su zemlje Zaliva aktivirale protivvazdušnu odbranu zbog raketnih i dron napada.

Američka vojska tvrdi da je pogodila više od 10.000 ciljeva i značajno oslabila iransku vojnu infrastrukturu, uključujući mornaricu i fabrike za proizvodnju oružja. Ipak, Iran i dalje zadržava kontrolu nad ključnim pomorskim pravcima, što dodatno komplikuje situaciju.

Sukob je već odnio veliki broj žrtava i izazvao masovna raseljavanja u regionu, dok pojedine države, poput Australije, uvode restrikcije za iranske državljane zbog neizvjesnosti oko trajanja rata.

Evropski zvaničnici upozoravaju na šire posljedice. Njemački ministar odbrane Boris Pistorius ocijenio je sukob kao ekonomsku „katastrofu“, ističući da Njemačka ne želi biti uvučena u rat, ali je spremna da podrži mirovne napore.

Uprkos Trampovim tvrdnjama da će sukob biti kratkotrajan i uspješan, razvoj događaja ukazuje na produbljivanje krize, rast političkih podjela u SAD i sve ozbiljnije globalne ekonomske posljedice.