Tramp iz aviona pozvao evropske lidere nakon sastanka sa Putinom: Poručio da ne želi više finansirati Ukrajinu

Američki predsjednik Donald Tramp telefonski se uključio na sastanak evropskih lidera o Ukrajini u Berlinu, i to iz predsjedničkog aviona Air Force One, svega nekoliko časova nakon susreta sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i kineskim predsjednikom Si Đinpingom u Kini.
Tokom razgovora Tramp je doveo u pitanje nastavak evropske vojne pomoći Ukrajini, poručivši da ruski predsjednik ozbiljno pristupa mirovnim pregovorima. Prema navodima evropskih zvaničnika, američki predsjednik izrazio je protivljenje daljem izdvajanju milijardi evra za vojnu pomoć Kijevu.
Dvojica zvaničnika opisala su njegov nastup kao oštru kritiku nastavka finansiranja Ukrajine, dok je treći ponudio blaže tumačenje, navodeći da je Tramp govorio o velikim uštedama koje bi mogle biti ostvarene završetkom rata.
Prema pisanju Nezavisnih novina, pozivajući se na Politiko i evropske zvaničnike upoznate sa razgovorom, Tramp je evropskim liderima prenio da Putin ozbiljno pristupa mirovnim pregovorima, ali je istovremeno jasno izrazio protivljenje nastavku finansiranja ukrajinske vojske.
Kako se Tramp uključio u sastanak?
Njemačka novinska agencija dpa objavila je dodatne detalje o neobičnom telefonskom uključivanju američkog predsjednika na sastanak u Berlinu.
Prema informacijama iz krugova učesnika, Tramp je iz aviona pozvao svog zeta i specijalnog izaslanika Džareda Kušnera, koji se nalazio na sastanku. Kušner je potom uključio zvučnik na mobilnom telefonu, a zvuk je dodatno pojačan mikrofonom kako bi svi prisutni mogli čuti američkog predsjednika.
Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev Politika za komentar o sadržaju razgovora.
Zašto su se okupili evropski lideri?
U Berlinu su se 19. novembra okupili predstavnici približno 40 zemalja na dosad najvećem sastanku takozvane Koalicije voljnih, grupe država koje nastoje da obezbijede dugoročnu vojnu i bezbjednosnu podršku Ukrajini.
Sastanak je organizovao njemački kancelar Fridrih Merc, a među učesnicima su bili francuski predsjednik Emanuel Makron, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i predstavnici drugih evropskih država. Sa američke strane učestvovali su Trampovi specijalni izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner.
Evropski saveznici željeli su saznati šta je Tramp dogovarao sa Putinom i Sijem u kineskom Šenženu, kao i da li će Vašington podržati njihove planove za bezbjednosne garancije Ukrajini nakon eventualnog prekida vatre.
Merc: Nećemo dozvoliti novu Jaltu
Nakon sastanka njemački kancelar Fridrih Merc poručio je da Evropa neće pristati na mirovni sporazum o Ukrajini koji bi bio dogovoren bez učešća Kijeva i evropskih država.
„Pregovori mogu uspjeti samo ako Ukrajina i Evropa zajedno učestvuju u procesu. Format nalik Jalti neće donijeti mir“, rekao je Merc, aludirajući na konferenciju iz 1945. godine, na kojoj su Sjedinjene Države, Sovjetski Savez i Velika Britanija dogovarali poslijeratno uređenje Evrope.
Merc je istakao da će evropske države nastaviti da podržavaju Ukrajinu koliko god bude potrebno. Sastanak Trampa, Putina i Sija u Kini opisao je prije svega kao priliku za zajedničko fotografisanje, za razliku od berlinskog sastanka na kojem se, kako je rekao, razgovaralo o konkretnim mjerama pomoći Ukrajini.
Tramp Putina nazvao prijateljem
Trampovo uključivanje na berlinski sastanak uslijedilo je nakon trilateralnog susreta u kineskom Šenženu, gdje je američki predsjednik ruskog lidera nazvao prijateljem.
Trojica lidera razgovarala su o ratu u Ukrajini, nuklearnom naoružanju i međunarodnoj bezbjednosti. Uprkos velikim očekivanjima, sastanak nije donio konkretan napredak prema završetku rata u Ukrajini.
U zajedničkoj deklaraciji tri države najavile su nastavak dijaloga o smanjivanju nuklearnih rizika, reformi Ujedinjenih nacija i povećanju snabdijevanja naftnim derivatima.
Evropski lideri zabrinuti su da bi Tramp mogao pokušati postići dogovor sa Putinom bez njihovog učešća, posebno kada je riječ o budućnosti Ukrajine i bezbjednosnom poretku u Evropi.
Dodatnu težinu tim zabrinutostima daju Trampove kritike nastavka evropske vojne pomoći Kijevu. Evropske države posljednjih mjeseci preuzele su najveći dio finansiranja ukrajinske odbrane, nakon što je Trampova administracija znatno smanjila direktnu američku pomoć.
Za sada nije poznato da li je američki predsjednik tokom telefonskog razgovora iznio konkretne zahtjeve evropskim saveznicima niti da li je najavio promjenu američke politike prema Ukrajini.


