Tramp nakon političkog slabljenja povlači radikalne poteze, Miler dobija ključnu ulogu

Politička situacija u Sjedinjenim Američkim Državama ulazi u sve neizvjesniju fazu nakon što se predsjednik Donald Tramp, suočen sa slabljenjem političke podrške poslije izbora, odlučio za poteze koji su izazvali zabrinutost među pojedinim stručnjacima i političkim analitičarima.

Posebnu pažnju izazvalo je imenovanje Stivena Milera na jednu od najvažnijih pozicija u Bijeloj kući, što se tumači kao signal da Tramp namjerava dodatno učvrstiti kontrolu nad izvršnom vlašću i pooštriti odnos prema političkim protivnicima.

Stručnjakinja za proučavanje autoritarnih režima Rut Ben-Gijat ovaj proces opisuje kao kasnu fazu radikalizacije, u kojoj oslabljeni lideri nastoje da se okruže najodanijim saradnicima, uklanjaju one koji pokazuju neodlučnost i intenziviraju obračun sa kritičarima.

Slična upozorenja iznio je i Robert Pejp, nekadašnji savjetnik administracije Baraka Obame, ocjenjujući da bi narednih osam sedmica, do stupanja na dužnost novih demokratskih poslanika, moglo predstavljati jedan od najosjetljivijih perioda u savremenoj američkoj istoriji.

Dodatnu zabrinutost izazivaju upozorenja forenzičke psihijatrice Bandi Li, koja ukazuje na Trampovu nepredvidivost i njegov odnos prema nuklearnom oružju. Ona smatra da bi nezadovoljstvo zbog neuspjeha u odnosima sa Iranom i nastojanje da sačuva politički imidž mogli povećati rizik od nepromišljenih odluka.

Miler, koji preuzima jednu od centralnih funkcija u predsjedničkoj administraciji, već je poznat po zastupanju oštrih političkih i bezbjednosnih mjera. Prema medijskim izvještajima, podržavao je napade na civilne brodove na Karibima, zalagao se za korištenje pravosudnog aparata protiv političkih protivnika i univerziteta, a bio je povezan i sa mjerama pojačanog vojnog prisustva u Vašingtonu.

Njegovo imenovanje dolazi u trenutku pojačanih sukoba između Trampove administracije i demokratskih predstavnika u Kongresu. Američki predsjednik je na društvenim mrežama pojedine demokrate nazvao ucjenjivačima koje treba zatvoriti, nakon čega je zatražio istragu Ministarstva pravde.

Vršilac dužnosti državnog tužioca Tod Blanš potvrdio je za CNN da bi određene izjave demokratskih kongresmena mogle biti predmet krivičnih istraga, zavisno od toga da li postoje elementi krivičnog djela. Povod za ovaj sukob bile su izjave senatorke Elise Slotkin, koja je studentima savjetovala da dobro razmisle prije prihvatanja posla u Trampovoj administraciji, kao i poruka kongresmena Roberta Garsije da Trampovi saradnici treba da angažuju advokate.

Dodatni razlog za zabrinutost predstavlja Predsjednički memorandum o nacionalnoj bezbjednosti 7 (NSPM-7), usvojen prošle godine, kojim su FBI i poreske službe dobili smjernice da određene ideološke stavove i kritike u vezi sa migracijama, rasom i rodom tretiraju kao moguće pokazatelje domaćeg terorizma.

Tramp sada traži dodatnih 166,1 milion dolara za finansiranje novih agenata koji bi učestvovali u sprovođenju ovog memoranduma.

Ipak, uprkos upozorenjima o mogućem daljem zaoštravanju političkih prilika, dio analitičara smatra da bi promjene u Kongresu mogle predstavljati važan mehanizam institucionalne kontrole. Demokratski poslanici trebalo bi da preuzmu svoje funkcije u januaru, čime bi opozicija dobila veći prostor za djelovanje.

Ni unutar Republikanske stranke ne postoji jedinstvena podrška Milerovom imenovanju, a pojedini republikanci već su ga javno kritikovali.

Kao primjer mogućnosti političkog preokreta navodi se i Mađarska, gdje je saveznik Donalda Trampa, Viktor Orban, nakon izbornog poraza bio suočen sa pritiskom da omogući demokratsku tranziciju vlasti.

Kako upozorava Rut Ben-Gijat, autoritarni politički obrasci često ne predviđaju mogućnost izbornog poraza. Zbog toga će naredni period u SAD biti posebno važan za očuvanje institucija, vladavine prava i demokratskih mehanizama kontrole vlasti, navode Nezavisne.