Tramp oslabio nakon izbora, pod znakom pitanja i imenovanje američkog ambasadora u BiH

Izborni poraz republikanaca na američkim međuizborima mogao bi imati posljedice i na spoljnu politiku administracije Donalda Trampa, uključujući odnose Vašingtona prema Balkanu i Bosni i Hercegovini. Posebno se postavlja pitanje da li će promijenjeni odnosi snaga u Kongresu uticati na imenovanje Rona Džonsona za novog američkog ambasadora u BiH.

Republikanci su na izborima održanim 4. novembra izgubili kontrolu nad oba doma Kongresa, Predstavničkim domom i Senatom, čime su demokrate dobile mogućnost da značajnije kontrolišu rad Trampove administracije i otvaraju istrage o njenim potezima.

Kako pišu Nezavisne, razmjeri poraza iznenadili su i dio analitičara, s obzirom na to da su republikanci izgubili podršku i u pojedinim saveznim državama u kojima je Tramp prije dvije godine ostvario ubjedljive pobjede.

Američka politička praksa pokazuje da ovakvi rezultati često podstiču dio članova predsjednikove stranke da se distanciraju od Bijele kuće i odbijaju pojedine inicijative administracije. Takvo pozicioniranje može biti i priprema za naredne predsjedničke izbore 2028. godine.

Ipak, ne očekuje se automatski zaokret u američkoj spoljnoj politici, budući da ključne nadležnosti u toj oblasti ostaju u rukama predsjednika i njegove administracije. Međutim, jačanje demokratske većine u Kongresu moglo bi otežati sprovođenje pojedinih političkih planova.

Jedno od pitanja koje bi moglo imati direktan značaj za BiH jeste imenovanje Rona Džonsona, Trampovog kandidata za američkog ambasadora u Sarajevu. Iako je Džonson već prošao saslušanje pred Odborom za spoljne poslove Senata, političke posljedice izbornog poraza mogle bi zakomplikovati proceduru potvrđivanja njegovog imenovanja.

Dodatni pritisak na Trampovu administraciju mogao bi se odraziti i na položaj pojedinih članova njegovog kabineta. Među onima čija se budućnost dovodi u pitanje nalazi se ministar odbrane Pit Hegset, kojeg su pojedini republikanci kritikovali zbog načina vođenja rata u Iranu.

Kao ključni razlozi izbornog neuspjeha republikanaca navode se ekonomsko nezadovoljstvo birača, inflacija povezana sa ratom u Iranu, kao i Trampova carinska politika prema važnim trgovinskim partnerima, uključujući Kanadu.

Promjene u američkom političkom odnosu snaga mogle bi se odraziti i na lobističke aktivnosti različitih zajednica sa Balkana. Posebnu pažnju privlači ulazak Abdul el Sajeda, demokratskog predstavnika iz Mičigena, u Senat, čime će prvi put musliman zauzeti mjesto u tom domu američkog Kongresa.

To bi, prema procjenama iznesenim u analizi, moglo otvoriti dodatni prostor za političko zastupanje interesa bošnjačke zajednice u Vašingtonu, naročito ukoliko njeni predstavnici budu imali razvijene i organizovane lobističke kapacitete.

U američkim institucijama već djeluju lobističke mreže povezane sa srpskim, hrvatskim i albanskim interesima, koje su godinama nastojale da utiču na kreiranje američke politike prema Balkanu.

Zbog toga bi promijenjeni odnosi snaga u Vašingtonu mogli otvoriti prostor za nove inicijative prema BiH i zapadnom Balkanu, iako se ne očekuje da će izborni rezultat sam po sebi dovesti do suštinske promjene američkog spoljnopolitičkog kursa.