Trgovinski deficit BiH premašio 10,7 milijardi KM: Uvoz raste brže od izvoza

Spoljnotrgovinski deficit Bosne i Hercegovine premašio je 10,7 milijardi KM u prvih devet mjeseci ove godine, jer je uvoz robe rastao znatno brže od izvoza. Dok je vrijednost izvezene robe dostigla 13,4 milijarde KM, za uvoz je izdvojeno čak 24,15 milijardi KM, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

U poređenju sa istim periodom prošle godine, izvoz je povećan za 6,3 odsto, ali je uvoz zabilježio rast od 8,6 odsto. Takav odnos dodatno je produbio trgovinski jaz i ponovo otvorio pitanje konkurentnosti domaće privrede, pišu Nezavisne.

Evropska unija ostaje najvažniji trgovinski partner BiH. Na tržište zemalja članica od januara do septembra plasirana je roba vrijedna 10,23 milijarde KM, što predstavlja rast od 10,2 odsto u odnosu na isti period lani. Istovremeno, uvoz iz EU dostigao je 14,15 milijardi KM, uz povećanje od 9,6 odsto.

Nešto drugačiji trend zabilježen je u trgovini sa zemljama Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA). Izvoz iz BiH na ovo tržište smanjen je za 5,1 odsto i iznosio je 2,08 milijardi KM, dok je uvoz porastao za 1,4 odsto, na 2,81 milijardu KM.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, smatra da brži rast uvoza ukazuje na strukturne slabosti domaće ekonomije, prije svega na nedovoljnu konkurentnost proizvodnje i zavisnost od inostranih proizvoda.

Prema njegovoj ocjeni, problem je i u strukturi izvoza, u kojem značajan udio imaju proizvodi niže dodate vrijednosti i tehnološke složenosti. Zbog toga domaći proizvođači teže ostvaruju veće prihode na međunarodnom tržištu, dok rast cijena uvoznih proizvoda dodatno utiče na povećanje trgovinskog deficita.

Mlinarević ističe da bi dugoročno rješenje trebalo tražiti u promjeni strukture privrede, uz veća ulaganja u proizvodne djelatnosti koje stvaraju veću dodatu vrijednost. To podrazumijeva podsticanje domaćih kompanija da unaprijede tehnologiju i produktivnost, ali i privlačenje stranih investicija koje bi otvorile nove proizvodne kapacitete.

Ekonomista Igor Gavran upozorava da pogoršanje trgovinskog bilansa prati dugogodišnja stagnacija industrijske proizvodnje i gašenje značajnih industrijskih kapaciteta. Kao primjer navodi zaustavljanje rada Koksare u Lukavcu i probleme sa kojima se suočava industrija čelika.

Prema njegovoj ocjeni, bez novih ulaganja koja bi nadomjestila izgubljene proizvodne kapacitete, teško je očekivati značajnije poboljšanje spoljnotrgovinskih rezultata. Rast cijena energenata dodatno opterećuje privredu, ali problem, kako ističe, nije moguće riješiti bez jačanja domaće proizvodnje.

Podaci za prvih devet mjeseci pokazuju da rast izvoza nije dovoljan da nadoknadi još brži rast uvoza. Smanjenje trgovinskog deficita zato će zavisiti ne samo od kretanja cijena na međunarodnom tržištu već i od sposobnosti domaće privrede da poveća proizvodnju, unaprijedi konkurentnost i ponudi više proizvoda koji mogu zamijeniti uvoz.