Tri profesora istorije na jednom odjeljenju banjalučke Gimnazije

Jedan razred banjalučke Gimnazije istoriju trenutno sluša kod tri profesora. Škola je do te podjele došla jer je profesorica otišla na bolovanje, a na birou nije bilo nijednog slobodnog profesora istorije, pa je časove morala rasporediti interno da učenici ne ispaštaju. Taj slučaj, piše Srpska info, slika je sve oštrijeg manjka prosvjetnih radnika u Republici Srpskoj.

Direktorka Živka Bačinski kaže da je stručni kadar sada popunjen i da nijedan predmet ne drži nestručno lice, ali da kratke zamjene zapinju jer kandidati traže duži angažman.

„Na sreću, trenutno imamo popunjen sav stručni kadar i nemamo nijedan predmet na kojem ne predaje stručna osoba. Što se tiče informacije o profesoru istorije, koleginica je na bolovanju do 31. oktobra. S obzirom na to da je u pitanju zamjena na mjesec dana, tu je uvijek teže naći nekoga. Kontaktirali smo Zavod za zapošljavanje, ali nisu imali nijednog profesora istorije kojeg bi nam poslali. Zato je aktiv profesora istorije odlučio da učenici ne smiju da trpe. Pola norme prihvatio je jedan profesor koji radi u Čelincu i nema punu normu, dok su preostalih osam časova preuzeli naši profesori iz škole“, rekla je ona.

Profesorica koja je na bolovanju ostaje u kontaktu sa kolegama, pa Bačinski ne očekuje posljedice po učenike.

Godinama se manjak veže za matematiku i fiziku. Posljednjih mjeseci rupa se širi i na druge oblasti.

„Nedostatak kadra više nije vezan samo za matematiku i fiziku, počinju da nedostaju i profesori drugih predmeta. Imamo profesora fizičkog koji je na bolovanju i jedva smo preko Zavoda za zapošljavanje našli zamjenu. Gimnazija je sama po sebi primamljiva profesorima pa se nekako snalazimo, zovemo PMF, dekane, borimo se na sve načine jer djeca ne smiju da ispaštaju. Znatno je teže manjim školama u manjim mjestima jer kadra na birou nema“, rekla je Živka Bačinski.

Završila je Pedagošku akademiju i Prirodno-matematički fakultet, za ovaj poziv se spremala cijeli život i u prosvjeti je već 30 godina.

„Danas se više ne može reći da su plate u prosvjeti loše, pogotovo u odnosu na period poslije rata kada ih nije ni bilo. Opala je opšta zainteresovanost mladih za rad u prosvjeti i opala je motivacija. Prisutna je ta želja za odlaskom u inostranstvo, iako ni vani nije sve tako bajno, mnogi odu pa se vraćaju“, dodala je ona.

Na isti problem, povodom 5. oktobra, Svjetskog dana prosvjetnih radnika, ukazao je i Sindikat obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske. Prosvjetari, poručili su, zaslužuju veću pažnju, bolji materijalni i socijalni položaj i adekvatnije vrednovanje rada.

Predsjednik Sindikata Dragan Gnjatić upozorava da je sve manje mladih na pedagoškim fakultetima i da te rupe već prazne sistem.

„Prema podacima UN-a, u svijetu nedostaje oko 44 miliona prosvjetnih radnika, dok u Evropi i Sjevernoj Americi fali oko pet miliona. I kod nas je sve manje svršenih srednjoškolaca na pedagoškim fakultetima. Nastavnica koja treba da ide na trudničko bolovanje nema zamjenu jer na biroima nema profesora razredne nastave. Takođe, na biroima rada nema nijednog vaspitača u predškolskim ustanovama“, rekao je Gnjatić.

Pozvao je i na snažniju zaštitu prosvjetnih radnika i djece od svih oblika nasilja u školama i vrtićima. Društvo u cjelini, poručio je, ima problem ako djeca za uzore budu imala loše primjere.

Iz Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS stav je da je ulaganje u prosvjetne radnike ujedno ulaganje u djecu, obrazovanje i budućnost cijelog društva.