U prvoj polovini godine rasli i uvoz i izvoz, deficit težak 6,7 milijardi KM
Tokom prvih šest mjeseci ove godine izvoz iz Bosne i Hercegovine u inostranstvo iznosio je 8,8 milijardi maraka, dok je uvoz bio težak 15,5 milijardi maraka, čime je zabilježen rast i izvoza i uvoza u odnosu na isti period lani.
Pokazuju to podaci Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, a kako ističu iz ove institucije, pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 56,7 odsto, dok je spoljnotrgovinski robni deficit iznosio 6,7 milijardi KM.
Kako dodaju, izvoz je veći za 4,8 odsto u odnosu na isti period lani, dok je uvoz veći za 6,1 odsto.
Kako se kretala trgovina BiH sa zemljama CEFTA?
“Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio 1,3 milijarde KM, što je za 3,7 odsto manje nego u istom periodu 2025. godine, dok je uvoz iznosio 1,7 milijardi KM, što je za 0,5 odsto manje nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 77 odsto”, navode oni.
Prema podacima iz njihovog izvještaja, izvoz u Crnu Goru bio je veći nego uvoz iz te zemlje. Tako je BiH u Crnu Goru izvezla u vrijednosti od 316.054.000 KM, a uvezla u vrijednosti od 107.342.000 KM.
S druge strane, uvoz iz Sjeverne Makedonije i Srbije bio je dominantniji od izvoza iz BiH.
Izvoz u Sjevernu Makedoniju bio je 105.067.000 KM, a uvoz 138.240.000 KM.
Kada je riječ o Srbiji, izvoz je za šest mjeseci iznosio 874.504.000 KM, a uvoz 1.465.641.000 KM.
Šta pokazuju podaci o trgovini BiH s Evropskom unijom?
Kada je riječ o izvozu u zemlje Evropske unije, izvoz je iznosio 6,8 milijardi KM, što je za 9,3 odsto više nego u istom periodu 2025. godine.
“Uvoz je iznosio 9,1 milijardu KM, što je za 6,9 odsto više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 74,5 odsto”, dodaju iz Agencije.
Zašto ekonomisti upozoravaju da rast izvoza nije dovoljan?
Igor Gavran, ekonomista, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da se ne vide značajnije promjene iako imamo povećanje i izvoza i uvoza.
“Svakako da je pozitivno što izvoz ne pada dodatno, ali ovaj procentualni rast se dijelom može objasniti i rastom cijena umjesto suštinskog rasta količinskog izvoza u istom procentu, dok se rast uvoza također dijelom odnosi na rast cijena, ali svejedno održava kontinuitet daleko većeg uvoza od izvoza i enormnog deficita koji nastavlja siromašiti našu ekonomiju”, objašnjava Gavran.
Kako dodaje, ništa bolje se ne može ni očekivati kada i na najnovijim listama najprofitabilnijih kompanija dominiraju trgovački lanci, kladionice, banke i slični poslovni subjekti koji ne stvaraju novu vrijednost ni pomažu razvoj domaće proizvodnje, naprotiv.
“Istovremeno, tradicionalni vodeći izvoznici poput industrije čelika su u teškoj krizi i njihovo gašenje bi se odrazilo dramatično i na buduće podatke o izvozu i vanjskoj trgovini u cjelini”, dodaje on za “Nezavisne novine”.
