Ukrajina pokušava da vrati mlade, ali prepreke su velike
Rat u Ukrajini natjerao je milione ljudi da potraže sigurnost u inostranstvu, ali sve je više mladih koji, nakon godina provedenih u drugim zemljama, grade novi život i ne planiraju skori povratak.
Mnogi su u međuvremenu završili studije, pronašli posao i stekli profesionalno iskustvo u državama poput Njemačke, Velike Britanije, Švedske i Sjedinjenih Američkih Država, zbog čega im je odluka o povratku postala znatno teža.
Iako brojni sagovornici ističu da Ukrajinu i dalje smatraju svojim domom, navode da ih od povratka odvraćaju rat, neizvjesna bezbjednosna situacija i želja za profesionalnim razvojem.
Demografski izazov za budućnost zemlje
Ukrajina se i prije početka sukoba s Rusijom suočavala s padom broja stanovnika, niskim natalitetom i iseljavanjem mladih, a rat je dodatno produbio taj problem.
Procjene Centra za ekonomsku strategiju iz Kijeva pokazuju da bi čak 68 odsto izbjeglica uzrasta od 18 do 34 godine moglo ostati u inostranstvu i nakon završetka rata.
Takav scenario predstavlja ozbiljan izazov za obnovu zemlje jer Ukrajina rizikuje da izgubi veliki broj mladih stručnjaka, poreskih obveznika i budućih porodica koje bi trebalo da budu nosioci ekonomskog razvoja.
Država pokušava da motiviše povratak
Ukrajinske vlasti već su pokrenule platformu Dodomu, koja građanima u inostranstvu nudi informacije o zapošljavanju, obrazovanju, stanovanju i administrativnim procedurama za povratak.
Paralelno s tim razvijaju se programi poput Create Ukraine, namijenjeni angažovanju mladih obrazovanih stručnjaka u državnim institucijama, reformama i projektima obnove zemlje.
Međutim, stručnjaci smatraju da to nije dovoljno te da će biti potrebni plaćeni pripravnički programi, stipendije, lakše priznavanje stranih diploma i konkurentni poslovi kako bi se mladi uvjerili da u Ukrajini mogu graditi sigurnu i uspješnu budućnost.
Sagovornici ističu da, osim ekonomskih prilika, važnu ulogu imaju i nastavak evropskih integracija, jačanje demokratskih institucija, vladavina prava i društvena inkluzija, jer upravo od tih faktora zavisi da li će se jednog dana odlučiti na povratak u svoju zemlju, navodi “Cepa”.
