Ulazak na jedinstveno tržište prije punopravnog članstva u EU?
Evropska unija priprema dosad najradikalniji zaokret u politici proširenja. Po nacrtu prijedloga Evropske komisije, zemljama kandidatima, među kojima je i Bosna i Hercegovina, biće ponuđen postepeni pristup jedinstvenom tržištu i evropskim fondovima i prije zvaničnog ulaska u blok.
Nacrt dokumenta izradio je Alexandre Adam, glavni savjetnik predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen. Predviđa model „postepene integracije“. Kako piše Politico, plan bi zemljama u procesu pridruživanja omogućio trgovinu bez barijera, učešće u istraživačkim programima i dublju industrijsku saradnju u ranijim fazama pregovora.
Ekonomske pogodnosti, međutim, neće dolaziti bezuslovno. Pristup najvažnijem ekonomskom adutu EU biće direktno uslovljen potpunim usklađivanjem sa spoljnom politikom Unije, sprečavanjem dijeljenja osjetljivih tehnologija s rivalskim državama poput Rusije i Kine, te dosljednim poštivanjem demokratskih standarda.
Po dokumentu, Komisija namjerava da ponudi ubrzane „mape puta“ za Ukrajinu, Moldaviju, Albaniju i Crnu Goru. Za Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju, Kosovo, Srbiju i Tursku navodi se da se njihov proces pridruživanja godinama odugovlači, što stvara rizik od zamora, disfunkcionalnosti i potencijalnog okretanja prema Moskvi ili Pekingu.
Upravo zbog toga novi koncept nastoji da ponudi opipljive koristi građanima i privredi Zapadnog Balkana već tokom pregovora, umjesto da se čekaju decenije do punopravnog članstva.
Među ključnim oblastima za tješnju saradnju navode se visoke tehnologije, poluvodiči, vještačka inteligencija, kvantna tehnologija, biotehnologija i svemirska industrija.
Ključna novina u prijedlogu jeste princip reverzibilnosti. Ako zemlja kandidat nazaduje u oblasti vladavine prava i demokratije, ne provodi sankcije EU ili dijeli osjetljive podatke s neprijateljskim vladama, ponuđene ekonomske pogodnosti mogu joj biti odmah suspendovane ili u potpunosti oduzete.
„Procjene pristupa moraju uzeti u obzir strateško usklađivanje, kritične zavisnosti i kapacitet za upravljanje rizicima u infrastrukturi i lancima snabdijevanja. Tamo gdje ti uslovi nisu ispunjeni, obim učešća mora se prilagoditi“, stoji u prijedlogu.
Komentarišući plan, premijer Kosova Albin Kurti izjavio je za Politico da podržava postepenu integraciju, ali uz jasnu poruku da to mora biti stvarni put ka punopravnom članstvu, a ne paralelan proces ili zamjena za njega.
Da bi se spriječile unutrašnje blokade nakon prijema novih članica, po uzoru na situacije u kojima je Mađarska pod Viktorom Orbanom koristila pravo veta za blokiranje sankcija Rusiji i pomoći Ukrajini, plan predviđa i izmjene pravila unutar same EU.
Brisel razmatra širu primjenu glasanja kvalifikovanom većinom umjesto dosadašnjeg jednoglasnog odlučivanja u strateškim oblastima, kao što su uvođenje sankcija, reakcije na krize ljudskih prava i slanje civilnih misija.
Zvanični prijedlog ovog paketa biće predstavljen evropskim zvaničnicima 6. oktobra, nakon što se Ursula von der Leyen vrati s turneje po Zapadnom Balkanu. Lideri država članica EU o planu će raspravljati na samitu u Briselu 15. oktobra.
Nova komesarka za proširenje Marta Kos poručila je da ove inicijative, uz podršku ključnih evropskih šefova diplomatija, donose priliku za „jesen proširenja“ u kojoj se mogu napraviti dosad neviđeni pomaci, piše Klix.
