Ekonomija

Umjesto milijardi, višemilionski gubici: Kako je propala priča o Buk Bijeloj

Umjesto milijardi, višemilionski gubici: Kako je propala priča o Buk Bijeloj

Godinama najavljivana hidroelektrana „Buk Bijela“ nikada nije izgrađena, a projekat koji je trebalo da donese velike investicije i značajne koristi Republici Srpskoj na kraju je proizveo višemilionske gubitke. Posebno su na udaru bile „Hidroelektrane na Drini“ iz Višegrada, koje su nakon izlaska iz projekta ostale bez značajnog dijela uloženog novca, dok za neuspjeh i dalje niko ne preuzima odgovornost.

Priča o izgradnji „Buk Bijele“ počela je još 2012. godine, kada je najavljeno partnerstvo sa njemačkim investitorima, koje je ubrzo neslavno propalo. Nekoliko godina kasnije, tačnije 2016. godine, koncesija je dodijeljena „Elektroprivredi Republike Srpske“ i preduzeću „Hidroelektrane na Drini“, a tadašnji ministar energetike Petar Đokić najavljivao je da bi radovi mogli biti završeni čak i prije predviđenog roka.

„Pripremni period je godinu dana, a posle toga 60 mjeseci je period izvođenja radova. Nadamo se da ćemo svi biti uspješni u projektu i da ćemo ga završiti i prije roka“, obećavao je tada Đokić.

Međutim, od tih najava nije bilo ništa. Projekat nije završen ni u predviđenom roku, niti prije njega, a u međuvremenu je došlo do promjene vlasničke strukture. Vlada Republike Srpske je 2019. godine iz projekta isključila višegradske „Hidroelektrane na Drini“, dok je većinsko vlasništvo preuzela „Elektroprivreda Srbije“.

Iako se izgradnja nije pomjerila sa mrtve tačke, obećanja o velikim investicijama ponovo su aktuelizovana uoči opštih izbora 2022. godine. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik tada je najavljivao milijarde maraka ulaganja u energetske projekte na području Foče, uključujući „Buk Bijelu“, „Paunce“ i hidroelektranu „Foča“.

„Uložićemo ovdje u Foču. Po onome što sam ja mogao sad da saberem, samo u ovim godinama koje dolaze to je preko milijardu maraka. Buk Bijela, Paunci, Foča“, izjavio je Dodik 2022. godine.

Milioni maraka završili u gubicima

Od obećanih milijardi nije bilo ništa, ali su zato milioni maraka „Hidroelektrana na Drini“ nepovratno izgubljeni nakon što je ovo preduzeće 2019. godine izbačeno iz projekta. Umjesto očekivanih koristi od buduće hidroelektrane, višegodišnja ulaganja postala su ozbiljan finansijski teret za preduzeće iz Višegrada.

Prema podacima koje je objavio BN, razlika između prijavljenih ulaganja i njihove procijenjene vrijednosti otvorila je pitanje gdje je završio značajan dio novca. Naime, prijavljena ulaganja iznosila su 24,2 miliona maraka, dok je revizorska kuća njihovu vrijednost procijenila na 16 miliona.

Ekonomista Bojan Kresojević smatra da je takva razlika teško objašnjiva i da otvara ozbiljna pitanja o načinu trošenja javnog novca.

„Pa neobjašnjivo je zaista da prijave ulaganje od 24,2 miliona, a da revizorska kuća procjenjuje na 16 miliona. To znači da su dvije marke svrsishodno potrošene, a treća marka je negdje otišla nizvodno. Otišla u neke druge džepove, a ne u džepove građana“, rekao je Kresojević.

Uprava HE na Drini: Sve je urađeno u skladu sa poslovnom politikom

Uprava „Hidroelektrana na Drini“ nije željela da pred kamerama govori o višemilionskom otpisu, ali je u pisanom odgovoru za RTV BN ponudila svoje objašnjenje načina na koji je riješeno pitanje ranijih ulaganja.

Iz ovog preduzeća navode da su 2020. godine bili primorani da angažuju nezavisnog procjenitelja, kompaniju Deloitte, koja je izvršila procjenu prethodnih ulaganja i njihovu vrijednost prilagodila izmijenjenim projektima Hidroenergetskog sistema Gornja Drina.

„HE na Drini su bile primorane da 2020. godine angažuju nezavisnog procjenitelja Deloitte koji je izvršio procjenu prethodnih ulaganja i sveo ih na realnu upotrebnu vrijednost za izmijenjene projekte HES Gornja Drina. Nijedna od stavki prvobitnog ulaganja nije u potpunosti obezvrijeđena, već u određenom procentu“, naveli su iz uprave.

Dodali su da je višegodišnja isplata preostalog duga na rate sprovedena „u skladu sa poslovnom politikom“ preduzeća. Međutim, takvo objašnjenje ne otklanja dileme o finansijskim posljedicama izlaska iz projekta i načinu na koji je novac javnog preduzeća ostao vezan za investiciju koja nikada nije realizovana.

Ekonomista Milenko Stanić smatra da je položaj u kojem su se našle „Hidroelektrane na Drini“ posebno apsurdan, jer je preduzeće iz Višegrada praktično postalo kreditor matičnom preduzeću i stranom partneru.

„Znači ‘HE na Drini’ u Višegradu u ovom slučaju postaju kreditor matičnom preduzeću i stranom partneru, u ovom slučaju Elektroprivredi Srbije, i beskamatno kreditiraju ove subjekte“, istakao je Stanić.

Ceh na kraju plaćaju građani i privreda

Dok se godinama najavljuje izgradnja hidroelektrane koja bi trebalo da poveća proizvodne kapacitete i donese dodatnu električnu energiju, „Buk Bijela“ i dalje postoji samo na papiru. Umjesto novih megavata, projekat je iza sebe ostavio višemilionske gubitke, a posljedice lošeg upravljanja elektroenergetskim sektorom, prema ocjenama ekonomista, na kraju snose građani i privreda.

Zbog nedovoljne domaće proizvodnje električne energije Republika Srpska primorana je da uvozi struju po visokim cijenama, što dodatno opterećuje elektroenergetski sistem. Bojan Kresojević upozorava da su finansijske posljedice neizgrađene hidroelektrane ogromne i da se svakodnevno pretvaraju u direktan trošak za stanovništvo.

„Dnevni gubitak iznosi 500.000 maraka. To znači da svaki punoljetan građanin u Republici Srpskoj plaća svaki dan jednu marku zato što Buk Bijela nije urađena na vrijeme“, zaključio je Kresojević.

Tako je projekat koji je godinama predstavljan kao jedna od najvećih energetskih investicija Republike Srpske ostao neostvareno obećanje, dok su milioni maraka javnog novca potrošeni bez očekivanog rezultata. Republika Srpska nastavlja da se suočava sa problemima u elektroenergetskom sektoru, uvozi električnu energiju i gomila gubitke, a pitanje odgovornosti za propale investicije i dalje ostaje bez odgovora.

Izvor:BNTV