Ustavni sud BiH ponovo izazvao političke reakcije u Srpskoj, sporan i veto srpskog člana Predsjedništva

Odluke Ustavnog suda BiH, kojim je poništen veto srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović na imenovanje članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika i osporena odredba Krivičnog zakonika Republike Srpske o zabrani isticanja ratnih obilježja takozvane Armije BiH na teritoriji Srpske, izazvale su oštre reakcije zvaničnika i stručnjaka iz Republike Srpske.
Oni ocjenjuju da je riječ o udaru na ustavni poredak uspostavljen Dejtonskim mirovnim sporazumom, upozoravajući da se ovakvim odlukama dodatno produbljuje politička kriza u BiH.
Predsjednik Republike Srpske Savo Minić poručio je da neće biti razgovora o formiranju vlasti i institucija na nivou BiH dok se ne riješe pitanja imovine, OHR-a i Ustavnog suda BiH.
„Dok se ove stvari ne riješe, kada je u pitanju imovina, Ustavni sud i OHR, tek tada ćemo početi da ih rješavamo. Do tada više nema razgovora. Nećemo formirati vlast, nećemo se dogovarati o institucijama niti razgovarati o tome koje institucije treba zajednički da formiramo dok imamo druge koje nas ruše“, istakao je Minić.
On je naglasio da Republika Srpska ne prihvata Ustavni sud BiH u kojem učestvuju strane sudije, kao ni miješanje stranaca u donošenje unutrašnjih odluka.
Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Željko Budimir upozorio je da se, prema njegovoj ocjeni, odlukama Ustavnog suda narušava konstitutivnost BiH, ali i položaj srpskog naroda u zajedničkim institucijama.
Posebno je ukazao na odluku kojom je osporen mehanizam veta srpskog člana Predsjedništva BiH, smatrajući da je riječ o jednom od najvažnijih instrumenata zaštite ustavnih prava konstitutivnih naroda.
„To je upravo ono o čemu vam govorim – centralizacija, unitarizacija i hegemonija jedne bošnjačke etničke grupe nad ostale dvije etničke grupe. Juče je napadnut mehanizam veta. To je posljednje sredstvo za zaštitu ustavnih prava konstitutivnih naroda, u ovom slučaju srpskog naroda“, rekao je Budimir.
Profesor ustavnog prava Mile Dmičić smatra da je Ustavni sud BiH u ovom slučaju preuzeo funkciju koja mu ne pripada. Objasnio je da izjava srpskog člana Predsjedništva o štetnosti odluke o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, koja je donesena preglasavanjem i potom potvrđena u Narodnoj skupštini Republike Srpske, nije u nadležnosti tog suda.
„Ustavni sud je zapravo izašao iz svojih nadležnosti. Odlučivanje o ovoj materiji nema svoju podlogu u Ustavu BiH. Ustavni sud je povrijedio Ustav“, ocijenio je Dmičić.
Pravnik Ognjen Tadić smatra da se odlukama Ustavnog suda BiH namjerno produbljuje politička kriza i vrši pritisak na bošnjačke predstavnike kako bi se, prema njegovoj ocjeni, po svaku cijenu spriječio odlazak stranih sudija iz ove institucije.
On je upozorio da bi nastavak takve politike mogao ugroziti mir i stabilnost, podsjećajući na ranije krize u BiH.
Posebne reakcije izazvala je i odluka koja se odnosi na odredbu Krivičnog zakonika Republike Srpske kojom je bilo predviđeno da isticanje ratnih obilježja takozvane Armije BiH predstavlja krivično djelo.
Stručnjak za bezbjednost Dževad Galijašević ocijenio je da je takva odluka neustavna i da predstavlja udar na Dejtonski sporazum.
„Pod ovom zastavom je poginulo preko 30.000 Srba. Kako da očekujemo da pojavljivanje tih simbola u ovim uslovima ne izaziva uznemirenost. I upravo zato, ovakva odluka treba biti poništena. Treba biti odbačena. Ustavni sud treba apsolutno da se stavi van snage. On ne može raditi ovakav kakav je“, rekao je Galijašević.
Na odluke Ustavnog suda BiH reagovao je i srpski delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević, koji smatra da se ova institucija odavno pretvorila u politički instrument usmjeren protiv ustavnog poretka.
Istakao je da se odluke Ustavnog suda moraju poštovati, ali pod uslovom da su u skladu sa Ustavom BiH.
Kako je objavio RTRS, iz Republike Srpske poručuju da će nastaviti da insistiraju na rješavanju pitanja imovine, stranih sudija u Ustavnom sudu BiH i uloge OHR-a, dok istovremeno najavljuju institucionalne i političke odgovore na posljednje odluke ove pravosudne institucije.


