Usvojen gradski budžet: Jedni tvrde da je sve dogovoreno, drugi ističu infrastrukturna ulaganja

Sjednica Skupštine grada Banjaluka na kojoj je usvojen budžet za ovu godinu protekla je u neuobičajenoj atmosferi, uz međusobne optužbe opozicije, skupštinske većine i stranaka koje su podržale amandmane, dok odbornici različito tumače način raspodjele novca i političke dogovore koji su prethodili glasanju.

Odbornica Narodnog fronta Dijana Ješić ocijenila je da je samo usvajanje budžeta bilo „krajnje neobično“.

Kako je rekla, gradonačelnik je „hvalio amandmane skupštinske većine, a oni zauzvrat nisu skidali sredstva sa budžeta gradonačelnika, kojim on lično raspolaže, kao ni sa projekata koji su njegovom srcu mili, kao što su to dosad radili“.

Ješićeva tvrdi da je bilo očigledno da je ishod unaprijed dogovoren, te da su, prema njenim riječima, „svi znali sve, osim par odbornika koji ne pripadaju ni skupštinskoj većini, ni bloku okupljenom oko PDP-a“.

Ukazala je i na objave bliskih gradonačelnikovih saradnika prije sjednice.

„Pitam se samo kako su i to znali, a mi nismo znali ni šta je na dnevnom redu. Po onoj staroj narodnoj ‘napad je najbolja odbrana’, pokušali su da opravdaju ono što je već svima jasno – da je simbioza opet u punom zamahu“, navela je Ješićeva.

Govoreći o budžetu kojim raspolaže gradonačelnik, podsjetila je da je 2024. iznosio oko 300 hiljada KM, zatim oko milion, a ove godine 1,8 miliona maraka. Smatra da će, kako kaže, „nezakonitim realokacijama“ taj iznos biti dodatno uvećan.

Budžet je komentarisao i odbornik PDP-a Nebojša Drinić, ističući da je Banjaluka tek krajem januara dobila najvažniji finansijski dokument.

„Gdje god da se radi – dobro je. Svuda žive naši ljudi. Ali ne smijemo zaboraviti kako smo dovedeni u situaciju da se budžet dočekuje kao vanredni događaj“, rekao je Drinić.

On tvrdi da je gradska kasa godinama slabila zbog, kako navodi, lošeg upravljanja.

„Skupština grada je u proteklih pet godina sistematski radila na pustošenju gradske kase. Tokom 2020. i 2021. godine Banjaluka nije imala prihode od poreza na nepokretnosti. U 2025. parking se nije naplaćivao čak deset mjeseci, a ista praksa nastavljena je i u 2026. godini“, naveo je.

Dodao je da problem predstavlja i „neustavan i diskriminatorski zakon“ kojim se, prema njegovim riječima, Banjaluci umanjuju prihodi od PDV-a, što, kako kaže, direktno pogađa građane.

Drinić je poručio da očekuje da se koalicija okupljena oko SNSD-a „uozbilji i preuzme odgovornost“, te ukazao na komunalne probleme u prigradskim naseljima.

„Nedopustivo je da pojedina sela nemaju električnu energiju i po mjesec godišnje, dok cijene struje rastu. Ulagati treba u sva naselja, a svi radnici zaslužuju veće plate“, istakao je, navodeći probleme u Bočcu, Krminama, Aginom Selu, Krupi na Vrbasu, Borkovićima, Bronzanom Majdanu i Kmećanima.

S druge strane, iz DEMOS-a navode da su kroz amandmane na budžet obezbijedili konkretna ulaganja u infrastrukturu i poljoprivredu.

Kako je saopšteno iz ove stranke, prihvaćen je niz amandmana kojima se rješavaju dugogodišnji problemi u više naselja, dok su sredstva za podsticaje u poljoprivredi povećana sa 480.000 na 1,5 miliona maraka.

Odbornik i predsjednik Gradskog odbora DEMOS-a Boran Bosančić rekao je da su sredstva usmjerena na modernizaciju puteva, bezbjednost saobraćaja i podršku društvenom životu.

„Insistirali smo na rekonstrukciji i modernizaciji putnih pravaca Jarak–Grbići, Blagojevići–Lakići–Damjanovići, Maleševići–Ravno brdo, te puta prema kući Tomislava Aćimovića“, rekao je Bosančić.

Dodao je da su planirani radovi na mostu Jasenje i izgradnji trotoara u Dragočaju, kao i sanacija puta Miljići – Malići groblje – Obrovac, te da je izdvojeno 100.000 KM za izgradnju parohijskog doma u Rekavicama.

„Naš cilj je bolji uslovi za život svakog čovjeka u Banjaluci, bez obzira na udaljenost od centra grada. Ovi amandmani su odgovor na direktne zahtjeve mještana“, poručio je.

Usvajanje budžeta tako je, uz političke optužbe i različita tumačenja prioriteta, otvorilo raspravu o načinu raspodjele sredstava i odgovornosti za stanje gradskih finansija, dok sve strane tvrde da djeluju u interesu građana.