Vašington želi završetak mandata OHR-a, Evropa i dalje traži novog visokog predstavnika
Američki diplomata Luis Krišok mogao bi ostati posljednji visoki predstavnik u BiH, sudeći prema porukama koje je Vašington iznio tokom posljednje sjednice Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Izjava američke predstavnice Tejmi Brus ukazuje na očekivanje da se proces prenosa odgovornosti na domaće institucije privede kraju, čime bi se otvorilo pitanje budućnosti OHR-a.
Brusova je tokom rasprave istakla da SAD prepoznaju napore koje Krišok ulaže u osnaživanje domaćih političkih lidera i pripremu vlasti BiH da samostalno preuzmu odgovornost za upravljanje zemljom.
„Za visokog predstavnika uspjeh podrazumijeva izgradnju stabilne, bezbjedne i suverene BiH, čak i ako to znači da će, kao rezultat tog rada, ostati bez posla“, poručila je američka predstavnica, naglašavajući da je BiH bliža nego ikada preuzimanju odgovornosti za sopstvene izazove.
Vašington Krišoka vidi kao nasljednika Šmita
Ovakve poruke dodatno su značajne ako se uzme u obzir da je Brusova i tokom sjednice u maju, kada još nije bio izabran nasljednik Kristijana Šmita, naglasila da očekuje da novi visoki predstavnik radi na tranziciji OHR-a.
Za razliku od drugih zapadnih članica Savjeta bezbjednosti, koje su ukazale na to da je proces izbora Šmitovog nasljednika i dalje u toku, američka predstavnica je svojim obraćanjem praktično potvrdila da Vašington Krišoka smatra osobom koja treba da završi taj proces i omogući prenos odgovornosti na domaće lidere.
Prema pisanju Nezavisnih, ovakav stav SAD mogao bi značajno uticati na budućnost OHR-a, posebno imajući u vidu da bez saglasnosti Vašingtona nije moguće donijeti odluku o ovoj kancelariji.
Dodatnu prepreku predstavlja i neslaganje evropskih članica Savjeta za sprovođenje mira oko izbora Šmitovog nasljednika. Njihov zahtjev da novi visoki predstavnik bude izabran konsenzusom praktično bi onemogućio imenovanje ukoliko SAD ostanu pri sadašnjem stavu.
Različiti stavovi o budućnosti OHR-a
Međunarodni akteri trenutno imaju različite poglede na budućnost Kancelarije visokog predstavnika. SAD se zalažu za tranziciju i zatvaranje OHR-a, evropske zemlje žele izbor novog visokog predstavnika uz konsenzus u Savjetu za sprovođenje mira, dok Rusija i Kina ne priznaju legitimitet ni sadašnjeg visokog predstavnika.
Uprkos tim razlikama, tokom rasprave iskazana je saglasnost o očuvanju osnovnog ustavnog okvira BiH. Sva tri međunarodna bloka – SAD, evropske zemlje, te Rusija i Kina – podržala su nezavisnu i suverenu BiH, zasnovanu na dva entiteta, tri konstitutivna naroda i ostalima.
Zajednički stav postignut je i kada je riječ o produženju mandata EUFOR-a i njegovom ostanku u BiH. Time je potvrđen širok međunarodni konsenzus o potrebi očuvanja bezbjednosti i mira u zemlji.
Prema nezvaničnim informacijama, značajnu ulogu u postizanju dogovora imala je Velika Britanija, a francuski predstavnik je tokom sjednice posredno zahvalio Londonu na posredovanju.
Ipak, detalji dogovora još nisu poznati, a zbog ranijih stavova Rusije ne očekuje se da bi on mogao uključivati izričito jačanje saradnje sa NATO-om.
Takođe, ostaje otvoreno pitanje mogućeg djelovanja EUFOR-a u slučaju unutrašnje političke ili bezbjednosne krize, poput prošlogodišnjih događaja povezanih sa Miloradom Dodikom, predsjednikom SNSD-a.
Odgovornost sve više na domaćim liderima
Za BiH, koja u velikoj mjeri zavisi od međunarodnog konsenzusa, dogovor o produženju mandata EUFOR-a i očuvanju bezbjednosti predstavlja važan pokazatelj da je, uprkos političkim neslaganjima, moguće postići saglasnost o ključnim pitanjima.
Istovremeno, sve izraženije poruke da odgovornost za budućnost zemlje treba da preuzmu domaći politički lideri otvaraju prostor za drugačiji pristup političkim odnosima u BiH.
Da li će takav pristup dovesti do konkretnih promjena zavisiće, prije svega, od spremnosti domaćih političkih aktera da postignu dogovor i preuzmu odgovornost za rješavanje unutrašnjih pitanja.
