Vazduh u Banjaluci ponovo nezdrav

Banjaluka je sve češće najzagađeniji grad u Bosni i Hercegovini gradovima sa nezdravim vazduhom. Indeks kvaliteta vazduha 28. januara dostigao je vrijednost 189, što se prema važećim kriterijumima svrstava u kategoriju nezdravog vazduha, sa ozbiljnim posljedicama po zdravlje stanovništva.
Idok se čeka da institucije konačno počnu razmatrati sistemske mjere, građanima ostaje da se sami pokušaju zaštititi u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.
Stručnjaci upozoravaju da izloženost povećanim koncentracijama aerozagađenja može imati kratkoročne i dugoročne zdravstvene posljedice. Kratkoročno, zagađen vazduh najčešće dovodi do porasta akutnih respiratornih infekcija, učestalih glavobolja i pogoršanja postojećih hroničnih oboljenja. Dugoročna izloženost povezuje se sa povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, hronične opstruktivne bolesti pluća i malignih oboljenja, posebno kod pušača, kod kojih se negativni efekti dodatno pojačavaju.
– Prema podacima Republičkog hidrometeorološkog zavoda RS, tokom zimskog perioda u Banjaluci se redovno bilježe povećane koncentracije suspendovanih čestica PM10 i PM2.5. Kao glavni uzroci navode se emisije iz kućnih ložišta i saobraćaja, dok se u zimskim mjesecima registruje i porast sumpor-dioksida (SO₂), koji uglavnom potiče iz sagorijevanja fosilnih goriva, naročito uglja, za potrebe grijanja, industrije i proizvodnje električne energije – objavili su iz Instituta.
Naglasili su da unapređenje kvaliteta vazduha zahtijeva multidisciplinaran i multisektorski pristup, uz mjere na nivou države, lokalne zajednice i pojedinca.
Međutim, dok se takve mjere ne provode ili izostaju, preporuke za zaštitu zdravlja usmjerene su prije svega na građane.
Djeca, trudnice, starije osobe i hronični bolesnici treba da izbjegavaju naporne fizičke aktivnosti na otvorenom, posebno one koje podrazumijevaju ubrzano i duboko disanje, te da skrate boravak na otvorenom. Osobama sa akutnim i hroničnim oboljenjima savjetuje se redovno uzimanje terapije, a u slučaju pogoršanja zdravstvenog stanja – javljanje porodičnom ljekaru.
Građanima se savjetuje da skraćuju trajanje i intenzitet boravka na otvorenom, uz češće pauze, te da izbjegavaju izlazak u ranim jutarnjim i večernjim časovima, kada je zagađenje najizraženije. Takođe se preporučuje izbjegavanje dodatne izloženosti zagađujućim materijama, poput pušenja i korišćenja agresivnih hemijskih sredstava za čišćenje.
Institut savjetuje da se prostorije ne provjetravaju u ranim jutarnjim i večernjim satima, da se koristi javni gradski prevoz kako bi se smanjilo zagađenje iz saobraćaja, te da se, kada god je moguće, smanji ili potpuno izbjegne korišćenje čvrstih goriva za grijanje.
Prema kriterijumima Agencije za zaštitu životne sredine (EPA), indeks kvaliteta vazduha iznad 150 smatra se nezdravim. U takvim uslovima svi građani mogu početi osjećati zdravstvene tegobe, dok osjetljive grupe mogu imati ozbiljnije zdravstvene probleme. Aktivna djeca i odrasli, kao i osobe sa respiratornim bolestima poput astme, treba da izbjegavaju produženi boravak na otvorenom, dok se ostalim građanima savjetuje njegovo značajno ograničavanje.
Dok se zagađenje iz godine u godinu ponavlja, a rješenja izostaju, preporuke Instituta ostaju jedina konkretna odbrana zdravlja građana Banjaluke.


