Društvo

Vlastiti krov nad glavom sve veći luksuz

Vlastiti krov nad glavom sve veći luksuz

Za kupovinu prosječnog novog stana u Republici Srpskoj potrebno je izdvojiti oko 95 prosječnih mjesečnih plata, što najbolje pokazuje koliko su se cijene nekretnina udaljile od primanja građana.

Iako zarade posljednjih godina rastu, cijene stanova povećavaju se bržim tempom, zbog čega je put do vlastitog krova nad glavom za veliki broj porodica sve duži i teži.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna cijena prodatih novih stanova u Republici Srpskoj u trećem tromjesečju iznosila je 3.103 KM po kvadratnom metru, što je za 8,8 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

Prosječna površina prodatog stana bila je 53 kvadratna metra, pa je za takvu nekretninu trebalo izdvojiti oko 164.500 KM. Istovremeno, prosječna plata iznosila je 1.727 KM.

Jednostavna računica pokazuje da je za kupovinu prosječnog novog stana potrebno oko 95 mjesečnih plata, odnosno gotovo osam godina rada pod uslovom da se cijela zarada ostavlja po strani, bez troškova hrane, režija i ostalih životnih potreba.

Realnija slika dobija se kada se posmatra porodični budžet. Ukoliko oba supružnika primaju prosječnu platu, njihova zajednička mjesečna primanja iznose 3.454 KM.

Ako bi za kupovinu stana uspijevali da izdvoje petinu tog iznosa, odnosno oko 691 KM mjesečno, za prosječan novi stan morali bi da štede gotovo 20 godina.

U ovoj računici nisu obuhvaćeni eventualni rast cijena stanova i plata, kamate na stambene kredite, kao ni troškovi kupovine, opremanja i useljenja.

Situacija je još nepovoljnija u pojedinim gradovima. U Banjaluci je prosječna cijena prodatog novog stana dostigla 3.948 KM po kvadratu. Prosječna površina bila je 54 kvadratna metra, što znači da je za takav stan potrebno oko 213.000 KM.

Pod pretpostavkom da dvoje zaposlenih sa prosječnim primanjima izdvaja petinu zajedničke zarade, za kupovinu stana u najvećem gradu Srpske bilo bi im potrebno gotovo 26 godina.

Još teža računica je u Trebinju, gdje je prosječna cijena kvadrata iznosila 4.517 KM, a prosječna površina prodatih stanova 63 kvadratna metra. Ukupna vrijednost takvog stana premašuje 284.000 KM, pa bi porodici sa dvije prosječne plate, uz istu stopu štednje, trebalo više od 34 godine.

Kako navodi RTV BN, poređenje sa evropskim gradovima pokazuje da, iako je kvadrat u Banjaluci znatno jeftiniji nego u zapadnoevropskim metropolama, odnos cijena nekretnina i zarada domaćih građana ostaje veoma nepovoljan.

Za jedan kvadratni metar stambenog prostora u Banjaluci potrebne su 2,25 prosječne mjesečne plate. U Sarajevu su za kvadrat potrebne 2,12 plate, u Zagrebu 2,02, dok je u Beogradu taj odnos nepovoljniji i iznosi 2,70 plata.

Sličan odnos kao u Banjaluci bilježi i Beč, gdje kvadrat košta 7.480 evra, odnosno 2,76 prosječnih neto plata od 2.710 evra. U Parizu je za kvadrat od 11.223 evra potrebno izdvojiti 4,11 prosječnih mjesečnih zarada.

Na nepovoljan položaj ukazuje i indeks međunarodne platforme Numbeo, koji mjeri odnos cijena nekretnina i prihoda domaćinstava. Za BiH iznosi 12,9, Srbiju 14,8, Crnu Goru 13,0, Hrvatsku 12,8, a Sloveniju 12,5.

Znatno povoljniji odnos zabilježen je u Belgiji i Danskoj, gdje indeks iznosi 6,1, Njemačkoj 7,9 i Bugarskoj 8,4.

Uprkos visokim cijenama, promet novih stanova u Republici Srpskoj i dalje je značajan. Od januara do septembra prodato je 2.305 završenih novih stanova u gradovima i opštinama obuhvaćenim statističkim praćenjem.

Najviše stanova prodato je u Banjaluci, ukupno 717, čija je vrijednost dostigla 153,9 miliona KM, što čini gotovo trećinu ukupnog broja.

Prema riječima Mileta Petrovića iz Privredne komore, stanove u Banjaluci najčešće kupuju građani koji žele da riješe stambeno pitanje u administrativnom centru Srpske, stanovnici manjih sredina, ali i ljudi iz dijaspore.

Nakon Banjaluke, po broju prodatih stanova slijedi Istočno Sarajevo sa 453, Doboj sa 214, Bijeljina sa 213 i Trebinje sa 167.

U Foči su prodata 142 stana, Prnjavoru 121, Derventi 101, Prijedoru 89, a Tesliću 85. Ovi podaci odnose se na završene i prodate nove stanove, a ne na cjelokupno tržište nekretnina, koje obuhvata i stanove starije gradnje.

Sličan rast cijena zabilježen je i u Federaciji BiH. U prvoj polovini ove godine prodato je 479 novih stambenih prostora, a prosječna cijena kvadrata u drugom tromjesečju iznosila je 2.732 KM.

Iako je bila nešto niža nego u prvom tromjesečju, kada je iznosila 2.755 KM, u odnosu na isti period prošle godine bila je veća za 11,5 odsto. U Sarajevu je prosječna cijena dostigla 4.304 KM po kvadratnom metru.

Dugoročno kretanje cijena i plata u Republici Srpskoj pokazuje da problem nije samo u posljednjem talasu poskupljenja.

Prosječna cijena prodatog novog stana porasla je sa 1.482 KM po kvadratu u 2016. na 3.024 KM u 2025. godini, što predstavlja rast od oko 104 odsto.

U istom periodu prosječna neto plata povećana je sa 836 na 1.528 KM, odnosno za oko 83 odsto.

Dok su cijene stanova za devet godina više nego udvostručene, zarade nisu pratile isti tempo. Za jedan kvadrat novog stana 2016. godine bilo je potrebno oko 1,77 prosječnih plata, a 2025. godine gotovo dvije.

Na ovaj nesklad ukazuje i analiza Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), prema kojoj je prosječna neto plata u Republici Srpskoj 2024. godine mogla da kupi svega 0,6 kvadratnih metara stana, što je 13 odsto manje nego 2018. godine.

Izvor:BNTV