Vrata EU otvorena, BiH nije na listi pozvanih
Poslije mjeseci čekanja, nagađanja i spekulacija Evropska komisija konačno je objavila dokument o tome kako EU vidi proširenje u narednom periodu. To je prvi konkretan dokaz, osim izjava političara i diplomata, da Brisel ovog puta zaista misli ozbiljno kad je riječ o širenju Unije, prenose Nezavisne.
EU je najavila konkretne korake u postepenom integrisanju kandidata prije punopravnog članstva, a paralelno će samu Uniju spremati za nove članice reformama u odlučivanju.
Donošenje odluka unutar EU i balans interesa članica i bloka kao cjeline jedno je od najosjetljivijih pitanja. U novom saopštenju Unija nije spremna da taj sistem reformiše u cijelosti, nego se fokusira na odluke vezane za proširenje. Umjesto da se veto može uložiti praktično na svakom koraku pregovora, ostao bi samo za finalnu fazu. Za zatvaranje poglavlja bila bi potrebna kvalifikovana većina, bez veta, kako je sada.
Drugo osjetljivo pitanje je budžet. Iako se o tome mnogo ne govori da se Ukrajina dodatno ne opterećuje, jer je zemlja u egzistencijalnom ratu, neke članice koje inače imaju simpatije prema njoj spremne su da je blokiraju ako bi to značilo značajno manje budžetskih sredstava za postojeće članice. Pojednostavljeno, ako kolač ostane isti, a broj članica poraste, svaka zemlja koja iz evropskog budžeta dobija više nego što uplaćuje mogla bi dobijati znatno manje ako Ukrajina uđe. Novi prijedlog Komisije cilja na to da se sredstva sadašnjim članicama ne umanjuju.
To pitanje je komplikovanije i zato što sredstva iz budžeta EU nisu zamišljena kao stalne dotacije, nego kao privremena pomoć dok zemlja ne podigne ekonomiju dovoljno da učestvuje na jedinstvenom tržištu. Tom logikom, zemlje na istoku EU, koje su proteklih desetak godina značajno uvećale bruto domaći proizvod, u jednom trenutku moraće da se odreknu dotacija u korist novih članica.
Na pitanje šta dokument znači za BiH, Delegacija EU uputila je na izjavu šefa Delegacije Luiđija Soreke na Iksu. Soreka je naglasio da je mjera praktično dokaz da je proširenje spoljnopolitički prioritet EU. Proširenje je povezao i sa evropskom bezbjednošću, argumentom koji mnogi evropski političari koriste kod kuće da je proširenje u interesu i građana skeptičnih prema prijemu novih članica, posebno siromašnih zemalja zapadnog Balkana i istočne Evrope.
BiH i njenim političarima poslao je jasnu poruku.
„Oni partneri koji su pokazali trajnu političku volju i usklađenost s evropskim standardima uskoro će dobiti indikativne mape puta s okvirnim rokovima za pristupanje. Zbog dugotrajnog političkog zastoja, BiH, nažalost, nije među njima.
Ali vrata članstva u EU ostaju širom otvorena za BiH. Nakon nedavno održanih izbora, formiranje novih vlasti predstavlja novu priliku. Ostvarivanje konkretnog napretka ka integraciji u EU trebalo bi da bude jedan od ključnih prioriteta novoformiranih vlasti.
Na EU otpada više od dvije trećine trgovinske razmjene BiH. Naši građani povezani su dubokim kulturnim, porodičnim i ekonomskim vezama. Geografski i istorijski, BiH se nalazi u srcu Evrope. Njena budućnost je u EU“, napisao je Soreka.
Prevedeno na običan jezik, BiH zbog dugotrajne političke blokade neće biti među prvim zemljama koje će uživati nove benefite, ali mjesto u EU ima ako se politička klima promijeni. Vrata ostaju otvorena, ali zemlja mora izaći iz blokade.
