Vrhovni sud SAD zabranio rasno crtanje izbornih mapa

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država donio je odluku prema kojoj je crtanje izbornih mapa na osnovu rasnog sastava stanovništva neustavno, što bi moglo imati značajne posljedice po političku scenu u SAD.
Odluku je donijela većina od šest sudija koje su imenovali predsjednici iz Republikanske stranke, a njome bi mnoge savezne države mogle biti primorane da mijenjaju svoje izborne mape, što bi potencijalno išlo u korist republikanaca i moglo uticati na njihove izborne rezultate u novembru.
Slučaj je pred Vrhovni sud dospio zbog izbornog distrikta u saveznoj državi Louisiana, koji je bio povučen tako da dio teritorije u kojem većinski žive Afroamerikanci dobije svog predstavnika u Kongresu.
Praksa ovakvog crtanja izbornih granica povezana je sa zakonom iz 1960-ih godina, donesenim u periodu širenja građanskih prava i ukidanja segregacije između bijelih i tamnoputih građana SAD.
Nakon objave odluke, savezne države Louisiana, Mississippi, Alabama i Tennessee započele su proces preuređenja izbornih mapa, što bi republikancima moglo donijeti dodatna mjesta u Predstavničkom domu.
Guverner Floride Ron DeSantis takođe je najavio mogućnost izrade novih izbornih mapa u svojoj saveznoj državi, iako Florida nije direktno pogođena ovom odlukom.
Za sada je prva reakcija iz demokratski kontrolisanih saveznih država stigla iz Illinoisa, gdje su predstavnici vlasti pokrenuli inicijativu za ustavne izmjene kojima bi se zaštitili distrikti nastali na osnovu zakona iz 1960-ih.
Pitanje novih izbornih mapa dio je šire političke borbe između republikanaca i demokrata, koja traje otkako je republikanska vlast u Teksasu pokrenula plan izmjene granica distrikata s ciljem jačanja svoje pozicije u Kongresu.
Dok su demokrate odgovorile sličnim potezima u nekoliko saveznih država, nova odluka Vrhovnog suda mogla bi značajno uticati na ravnotežu snaga i potencijalno ojačati poziciju Republikanske stranke pred izbore u novembru.


