Zapad podijeljen oko nasljednika Šmita
Uoči ključne sjednice Savjeta za implementaciju mira (PIC), zakazane za 3. i 4. jun u Sarajevu, međunarodna zajednica suočava se sa ozbiljnim podjelama oko izbora visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Prema diplomatskim izvorima, formirana su dva jasno profilisana bloka. Sjedinjene Američke Države, uz podršku Italije, Turske i Japana, snažno podržavaju kandidaturu italijanskog diplomate Antonija Zanardija Landija. Kako je objavio portal Istraga pozivajuci se na diplomatske izvore, nasuprot njima stoje Francuska, Njemačka, Kanada i institucije Evropske unije, koje pokušavaju progurati svog kandidata – francuskog diplomatu Renea Trokaza, trenutnog specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan.
Diplomatski obračun u Sarajevu
Dolazak visokih evropskih zvaničnika u Sarajevo uoči sjednice PIC-a potvrđuje ozbiljnost situacije.
Francuski ministar za Evropu i spoljne poslove Benjamin Haddad i ministar za Evropu u Ministarstvu spoljnih poslova Njemačke Gunther Krichbaum dolaze sa jasnim ciljem – da spriječe izbor kandidata kojeg podržavaju Vašington i njegovi saveznici. Iako Velika Britanija još nije zvanično zauzela stav, njena pozicija mogla bi biti presudna za konačni ishod.
Ovakva polarizacija unutar PIC-a rijetko je viđena u ranijim procesima imenovanja visokog predstavnika, što dodatno naglašava geopolitičku dimenziju izbora.
Pozadina: Ostavka Šmita i ubrzano traženje nasljednika
Aktuelna kriza intenzivirana je ovog mjeseca, kada je Kristijan Šmit iznenada podnio ostavku pod pritiskom američke administracije.
Time je otvoren prostor za brzo imenovanje njegovog nasljednika, ali i za otvoreni sukob koncepata upravljanja Bosnom i Hercegovinom.
U proteklih desetak dana odvijala se intenzivna diplomatska aktivnost – od zatvorenih konsultacija unutar PIC-a, preko koordinacije unutar Evropske unije, do bilateralnih razgovora ključnih aktera. Ranije je objavljeno i da je među ozbiljnim kandidatima italijanski diplomata Zanardi Landi, što je potom i formalizovano kroz njegovu nominaciju.
Istovremeno, Francuska i Njemačka sa zakašnjenjem radile su na okupljanju podrške za Trokaza, nastojeći izbjeći ranu javnu konfrontaciju.
Ko su kandidati
Antonio Zanardi Landi je veteran italijanske diplomatije, sa karijerom koja obuhvata ključne pozicije u Evropi i svijetu. Bio je ambasador u Rusiji i Srbiji, savjetnik predsjednika Italije, te jedan od rijetkih Italijana obrazovanih na prestižnoj francuskoj školi ENA u Parizu.
Rene Trokaz predstavlja francuski diplomatski kadar sa iskustvom na Kipru i Bliskom istoku, ali i direktnim angažmanom na Zapadnom Balkanu. Kao specijalni izaslanik, već je aktivno uključen u političke procese u Bosni i Hercegovini.
Neizvjestan ishod
Kako se približava sjednica PIC-a, sve je izvjesnije da dogovor neće biti lako postignut. Ukoliko nijedna strana ne obezbijedi potrebnu većinu, nije isključeno ni odgađanje izbora ili traženje kompromisnog kandidata.
U svakom slučaju, izbor novog visokog predstavnika prerastao je u mnogo više od kadrovskog pitanja – postao je test odnosa snaga između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije na Balkanu, ali i signal budućeg pravca međunarodne politike prema Bosni i Hercegovini.
Različiti stavovi i u BiH
Uoči sjednice Savjeta za implementaciju mira, domaća politička scena u Bosni i Hercegovini dodatno se zaoštrila kada je riječ o budućnosti OHR-a. U Banjaluci je Narodna skupština Republike Srpske usvojila deklaraciju kojom se traži zatvaranje OHR-a, uz ocjenu da je riječ o prevaziđenoj instituciji koja narušava suverenitet zemlje. Iz Republike Srpske je istovremeno ponovljen stav da se ne priznaje legitimitet Kristijana Šmita, te da svaki budući visoki predstavnik mora imati potvrdu Savjeta bezbjednosti UN.
Za razliku od toga, iz Sarajeva dolaze potpuno suprotne poruke. Vodeći bošnjački politički akteri poručuju da OHR mora ostati i zadržati snažnu ulogu, uz upozorenje da bi njegovo ukidanje u ovom trenutku moglo dodatno destabilizovati prilike u zemlji. U više javnih istupa naglašeno je da budući visoki predstavnik mora biti spreman koristiti bonska ovlašćenja.
Iz Mostara, odnosno iz redova hrvatskih političkih predstavnika, dolaze nijansiranije poruke. Istaknuto je da bi novi visoki predstavnik mogao imati drugačiji mandat i pristup, sa manje nametanja odluka i većim oslanjanjem na dogovor domaćih aktera. Istovremeno, naglašava se da pitanje izmjena izbornog zakonodavstva i “legitimnog predstavljanja” ostaje prioritet.
Bez zajedničkog stava tri politička bloka, jasno je da pitanje budućnosti OHR-a ostaje jedno od ključnih političkih sporova u zemlji, koji će u velikoj mjeri uticati i na izbor novog visokog predstavnika.
