Zašto mladi učitelji ostaju na privremenim ugovorima

„Imam posao, ali kao da ga nemam. Ugovor mi traje do septembra i ne znam šta poslije toga.“ Tako svoju situaciju opisuje mlada profesorica razredne nastave koja već godinama radi bez sigurnosti stalnog radnog mjesta.

Ova učiteljica, koja nije željela da joj se objavi ime, za BL portal kaže da se, uprkos završenom fakultetu i brojnim prijavama na konkurse, uglavnom zapošljava na određeno vrijeme – kao zamjena za kolege koji su odsutni zbog bolovanja, porodiljskog odsustva ili drugih razloga.

„Prijavljivala sam se u školama u Banjaluci, Laktašima, Gradišci i drugim mjestima. Slala sam veliki broj prijava, ali se uglavnom sve svodi na zamjene. Posebno je teško ljudima koji nisu u mogućnosti da traže posao van svog mjesta“, kaže ona.

Veliki broj konkursa ne znači i veliki broj novih radnih mjesta

Da problem nije izolovan slučaj jedne učiteljice, pokazuju i podaci Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske. Na evidenciji nezaposlenih krajem juna ove godine bilo je registrovano 222 profesora razredne nastave.

Iako se tokom godine raspisuje veliki broj konkursa za učitelje, iz Zavoda objašnjavaju da oni često ne predstavljaju otvaranje novih radnih mjesta. U značajnom broju slučajeva riječ je o privremenim potrebama škola – zamjenama zaposlenih koji su odsutni određeni period.

Zbog toga se isti ili slični konkursi mogu pojavljivati više puta u toku godine, iako se broj sistematizovanih radnih mjesta ne povećava.

Prema podacima Zavoda, u posljednje dvije i po godine putem njihovog posredovanja zaposleno je 535 profesora razredne nastave. Tokom 2024. godine posao je dobilo 257 učitelja, prošle godine 225, dok je u prvih šest mjeseci ove godine zaposleno njih 50.

U istom periodu broj nezaposlenih profesora razredne nastave smanjen je sa 340, koliko ih je bilo sredinom prošle godine, na 222 krajem juna.

Ipak, iz Zavoda upozoravaju da smanjenje broja nezaposlenih ne znači nužno da je ovaj kadar postao deficitaran.

„Manji broj nezaposlenih profesora razredne nastave treba posmatrati u širem kontekstu smanjenja broja radno sposobnog stanovništva, zapošljavanja, migracija i drugih oblika odlaska sa tržišta rada“, navode iz Zavoda.

Sve manje djece, sve manje odjeljenja

Predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske Dragan Gnjatić smatra da se obrazovni sistem suočava sa ozbiljnim demografskim izazovima.

„Danas imamo značajno manje djece nego ranije. Zbog toga se zatvaraju pojedine područne škole, jer neke više nemaju dovoljan broj učenika, čak ni petnaestak“, rekao je Gnjatić za BL portal.

Manji broj učenika automatski znači i manje odjeljenja, a samim tim i manju potrebu za novim učiteljima. Posebno je to izraženo u manjim sredinama koje već godinama bilježe odlazak stanovništva.

S druge strane, u većim gradovima potrebe za učiteljima su veće, ali ni tamo situacija nije jednaka u svim školama.

Banjaluka prednjači po potražnji

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje, najveća potreba za profesorima razredne nastave prošle godine iskazana je u Banjaluci, gdje su škole prijavile potrebu za 251 učiteljem.

Nakon najvećeg grada Srpske slijede Doboj sa 162 tražena učitelja, Istočno Sarajevo sa 66, te Trebinje i Bijeljina sa po 63.

Međutim, iz Zavoda naglašavaju da ni ove brojke ne znače automatski toliko novih radnih mjesta, jer veliki dio prijavljenih potreba otpada na privremene angažmane.

Za mnoge mlade učitelje tako ostaje isti problem – posao pronađu, ali sigurnost zaposlenja i dalje čekaju.