Značajno otkriće plemenitih metala u Republici Srpskoj, očekuju nova nalazišta

Kanadska kompanije Tera Balkanika Rirosis koja svoje akcije planira na berzama u Kanadi, Njemačkoj i SAD, objavila je kako su na lokalitetu Brezani, kod Srebrenice u Republici Srpskoj, otkrili nove slojeve koji sadrže zlato na dubini od samo 6 metara.

Istraživači su zlato pronašli na više mjesta duž iste linije sjever–jug, u zoni dužoj od 850 metara, koja još uvijek nije detaljno istražena, zbog čega u kompaniji koja ima 90% udjela u projektu Viogor-Zanik, očekuju i dodatna otkrića u Brezanima.

Plitko i u više slojeva

Ovaj lokalitet se nalazi 8,4 km južno od rudnika Mineko Ltd. Sase, koji proizvodi približno 330.000 tona koncentrata olova-cinka-srebra-zlata godišnje.

Na lokalitetu Brezana, pojašnjavaju iz kompanije, zlatna mineralizacija nalazi se u stijenama koje su prirodno promijenjene toplotom i hemijom.

Jedna od bušotina otkrila je slojeve stijena sa zlatom i drugim metalima, posebno blizu mjesta gdje se različite stijene spajaju.

Srebro

Srebro je pronađeno najviše u obliku sitnih pukotina i kamenih komadića cementiranih mineralima.

Bušotina je pokazala vrijednosti do 60 grama srebra po toni stijene, na dubini od samo šest metara.

Nije iznenađenje

Osim Brezana, i lokalitet Čumavići pokazao je potencijal. Bušenjem u trećoj fazi istraživanja otkrivene su tri zone bogate metalima: Joseva, Čumavići Crest i vodeći sistem na Čumavici Ridžu, te su do sada na ovom lokalitetu pronađeni cink, olovo, srebro i antimon, dok se minerali pojavljuju u pukotinama stijena i u malim žilama kvarca i kalcita.

Ove pukotine izlaze na površinu, a ponekad se minerali mogu vidjeti i golim okom u njima.

Ova nalazišta ne iznenađuju, rudarenje u ovom dijelu postojalo je još u antici, u rimskom periodu, kada su se eksploatisali olovo, srebro i gvožđe.

Domavija je u antičkom periodu predstavljala sjedište objedinjene rudarske oblasti Panonije i Dalmacije koje se nalazilo na području tadašnje Argentariae (današnja šira oblast Srebrenice).

Zbog bogatih nalazišta rude srebra tokom rimskog perioda bila je predmet zanimanja Rimljana, a zatim i njihovog osvajanja.

Najnovijim pronalaskom je ovo poznato područje bogato mineralima prošireno za oko 170 metara.

Na dubini od 12 metara pronađeno je 0,43 grama zlata po toni stijene. Da nije riječ o izolovanom nalazištu, koje je pokazalo da se zlato nalazi relativno blizu površine, potvrđuju i pronađeni slojevi koji sadrže srebro i druge metale prenosi “Poslovni dnevnik”.