Znali za istrage protiv Nešića, prošao provjere za ministra bezbjednosti
Nadležna komisija parlamenta BiH utvrdila je da Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) i Obavještajno-bezbjednosna agencija (OBA/OSA) BiH nisu prekršile zakon tokom bezbjednosnih provjera Nenada Nešića, obavljenih prije nego što je zasjeo u fotelju ministra bezbjednosti BiH, iako se znalo da su protiv njega još od 2019. godine vođene istrage.
Tako je u BiH, dok je ogroman broj mladih, visokoobrazovanih i nekompromitovanih ljudi čekalo svoju šansu, na jednu od najbitnijih funkcija u Savjetu ministara došao čovjek koji je bio na meti istražilaca.
Hapšenje, pritvor, fotelja
Štaviše, kako se kod nas dijele najatraktivnije pozicije uvjerili smo se i kada je hapšeni, pritvarani pa sa čela Ministarstva bezbjednosti smijenjeni Nešić bio “najbolji” izbor i za Vladu Republike Srpske, koja ga je imenovala za vršioca dužnosti zamjenika direktora Republičke uprave civilne zaštite, iako se sumnja da su “Putevi Republike Srpske”, kojima je bio na čelu, oštećeni za milionski iznos.
Podsjetimo, Nešić je za kormilo Ministarstva bezbjednosti sjeo 25. januara 2023. godine, a uhapšen je 26. decembra 2024. i Tužilaštvo BiH ga već godinama istražuje. I, dok se čeka da pravosuđe završi svoj posao, objavljen je izvještaj o radu Zajedničke komisije za nadzor nad radom OBA za 2025, gdje je jedan dio posvećen upravo lideru DNS-a.
Šta je SIPA provjeravala
Tu se nedvosmisleno ukazuje da je on, prije nego što je imenovan za ministra bezbjednosti, bio predmet bezbjednosnih provjera, a u nastavku se navodi da se već tada znalo da je od 2019. bio pod istragom. Međutim…
“Nakon saslušanja predstavnika SIPA i OSA ustanovljeno je da s njihove strane nije prekršen zakon tokom procesa sigurnosnih provjera bivšeg ministra sigurnosti Nenada Nešića”, navedeno je u izvještaju o radu Zajedničke komisije za nadzor nad radom OBA BiH.
Kako su dodali, SIPA je u ovom slučaju bila isključivo nadležna da provjeri istinitost podataka na obrascu Centralne izborne komisije (CIK) BiH, što je i učinila.
Zakon o Savjetu ministara BiH, naglašeno je u izvještaju, čak izričito navodi da SIPA nije ovlaštena da “obavlja druge zadatke osim onih koji se odnose na provjeru tačnosti podataka u obrascu”, te da ne smije ni direktno ni indirektno proširiti svoju nadležnost u ovom pitanju na sprečavanje, otkrivanje i istraživanje krivičnih djela.
Odluka o imenovanju
“SIPA je svoj rezultat provjere dostavila nadležnom rukovodiocu, u ovom slučaju Borjani Krišto, predsjedavajućoj Savjeta ministara BiH, koji je onda kao kolektivni nadležni organ donio odluku o postavljanju Nenada Nešića na mjesto ministra, iako je bilo poznato da su se protiv njega još od 2019. godine vodile određene istrage”, naveli su iz Komisije.
Denis Hadžović, predsjednik Centra za sigurnosne studije BiH, ističe da bi provjere trebalo da budu rigoroznije, posebno za funkcije na kojima se očekuje da će ta osoba imati mogućnost pristupa podacima koji su povjerljivi, odnosno tajni.
“Nedostatak u okviru postojećih sigurnosnih provjera je takvo nešto omogućio. Koliko ja znam, nije on jedina osoba. Na tome se treba raditi i Ministarstvo bezbjednosti treba podnijeti inicijativu za izmjenu tih odredaba. Mi, međutim, ne vidimo inicijativu da se poboljšaju te provjere”, rekao je Hadžović za “Nezavisne novine”.
Zarobljenost institucija
Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove u “Transparency Internationalu BiH”, kaže da je ovaj slučaj najbolji pokazatelj institucionalne zarobljenosti i političke kontrole nad institucijama.
“Jasno je da je imenovanje, kao i svako drugo u Bosni i Hercegovini, plod političkog dogovora, a ne najboljih kompetencija i jasnih zakonitih provjera svakog lica koje bi trebalo da bude imenovano. SIPA zaista jeste uradila posao koji je u njenoj nadležnosti, ali se opravdano postavlja pitanje zašto joj se ne daju veće nadležnosti i zašto institucija za imenovanje nije tražila veći opseg provjera prilikom imenovanja na ovako bitnu funkciju”, rekao je Ožegović za “Nezavisne novine”.
