Svijet

Američke obavještajne službe upozoravaju: Iran navodno razmatra napad prljavom bombom na Vašington

Američke obavještajne službe upozoravaju: Iran navodno razmatra napad prljavom bombom na Vašington

Američke obavještajne službe došle su do saznanja da Iran razrađuje moguće planove za napad na visoke zvaničnike administracije predsjednika Donalda Trampa, koristeći „prljavu bombu“ ili hemijsko oružje u Vašingtonu.

Prema dostupnim informacijama, planovi navodno obuhvataju konkretne lokacije i mete u američkoj prijestonici, a presretnute su i komunikacije u kojima se tvrdi da je materijal za izradu bombe već sakriven na teritoriji SAD.

Pozivajući se na sedam američkih zvaničnika, Nezavisne prenose da su ova saznanja pokrenula niz hitnih sastanaka i dodatnih bezbjednosnih priprema u Vašingtonu.

Ipak, unutar američkih obavještajnih struktura ne postoji jedinstvena procjena o tome da li Teheran zaista namjerava da sprovede takav napad, niti da li raspolaže ljudstvom koje bi moglo da ga izvede.

Jedan od izvora upoznatih sa obavještajnim podacima naveo je da je pitanje operativnih mogućnosti Irana i dalje predmet rasprave. Prema procjenama, za sada nema dokaza da je donesena konačna odluka o napadu, već se razrađuju različite mogućnosti djelovanja.

Sumnje da je materijal već u SAD

Posebnu zabrinutost izazvale su presretnute komunikacije u kojima se navodi da je materijal potreban za izradu bombe možda već dopremljen i sakriven na američkoj teritoriji.

Američki zvaničnici podijeljeni su kada je riječ o pouzdanosti tih informacija, ali pojedini smatraju da postoji mogućnost da su radioaktivni materijal ili hemijska sredstva već ranije uneseni u zemlju.

Jedan od izvora ocijenio je da Iran ne bi nužno morao da šalje posebno obučene operativce, već bi mogao da angažuje osobu koja već živi u SAD. Drugi je ukazao na pretpostavke pojedinih bezbjednosnih zvaničnika da bi takav materijal mogao biti na američkoj teritoriji godinama, pa čak i decenijama.

Trampov ministar premješten u vojni smještaj

Prijetnje povezane s Iranom već su dovele do konkretnih bezbjednosnih mjera. Američka Tajna služba prošle sedmice premjestila je ministra finansija Skota Besenta u vojni smještaj zbog prijetnji koje se dovode u vezu s Teheranom.

U međuvremenu su održani sastanci američkih zvaničnika na kojima su razmatrani mogući odgovori i načini sprečavanja eventualnog napada.

Iz Bijele kuće, međutim, poručuju da trenutno ne postoje vjerodostojne informacije o neposrednoj opasnosti.

„Pratimo sve potencijalne prijetnje, ali u ovom trenutku nema vjerodostojnih prijetnji američkoj teritoriji“, izjavila je portparolka Bijele kuće Loren Bis.

Pentagon je pitanja o novim obavještajnim saznanjima proslijedio Kancelariji direktora nacionalne obavještajne službe, koja nije željela da komentariše navode.

Šta je „prljava bomba“?

Za razliku od atomske bombe, „prljava bomba“ ne izaziva nuklearnu eksploziju. Riječ je o napravi koja koristi konvencionalni eksploziv kako bi raspršila radioaktivni materijal.

Neposredne žrtve takvog napada najvjerovatnije bi bile posljedica same eksplozije, dok bi radioaktivna kontaminacija mogla zahvatiti šire područje i zahtijevati evakuaciju stanovništva.

Jedan od izvora CNN-a ocijenio je da je riječ o oružju čija je svrha izazivanje straha, a ne precizno gađanje određenih ciljeva.

Strahuje se i od mogućeg napada na američke vojnike

Američke obavještajne službe prate i odvojene informacije o mogućnosti da Iran upotrijebi hemijsko oružje protiv američkih vojnika na Bliskom istoku.

Ova saznanja pokrenula su dodatne pripreme za zaštitu diplomatskog i obavještajnog osoblja u regionu. Pojedini američki zvaničnici upozorili su da vojnici možda nemaju dovoljno odgovarajuće zaštitne opreme niti obuke za reagovanje na takav napad.

Iranska misija pri Ujedinjenim nacijama u Njujorku odbacila je optužbe o mogućoj upotrebi hemijskog oružja, nazvavši ih lažnim i izmišljenim.

Zabrinutost zbog isteka zakona o nadzoru

Dodatni problem za američke službe predstavlja činjenica da je u junu istekao važan dio američkog Zakona o nadzoru stranih obavještajnih aktivnosti, poznat kao FISA, koji omogućava prikupljanje komunikacija stranih državljana.

Produženje odredbe 702 blokirano je zbog neslaganja Bijele kuće i Kongresa. Nalozi za nadzor odobreni prije isteka zakona ostaju na snazi do marta 2027. godine, ali bi bez nove odluke Kongresa američke službe mogle izgubiti jedan od važnih instrumenata za otkrivanje potencijalnih prijetnji.

Državni tužilac Tod Blanš, direktor nacionalne obavještajne službe Džej Klejton i direktor CIA Džon Retklif uputili su prošle sedmice pismo republikanskim i demokratskim liderima Kongresa, tražeći hitno produženje zakona. Upozorili su da bi odgađanje moglo ugroziti živote Amerikanaca, ali i američkih vojnika u inostranstvu.

Nove informacije pojavljuju se u trenutku

Izvor:Nezavisne